Je li premijer Andrej Plenković u svibnju izvadio iz proračuna pet milijuna kuna i bacio ih kroz prozor, i to samo zato da bi ostavio čvrst dojam kako nije još jedan u nizu političkih pokrovitelja Ivice Todorića? Plenković je, naime, izdvojio posebna sredstva za istragu koja je od prvoga dana krnja. Istražitelji se bave isključivo Todorićem i onim što se događalo unutar zidova njegova koncerna. A sve drugo, tko mu je, i za kakve protuusluge, omogućio bujanje imperija čiji se slom nadvio nad cijelo gospodarstvo, istražiteljski tim za Agrokor – ne zanima.
Upitno je, međutim, je li pravosuđe sposobno procesuirati i ovo što je nakon objave konsolidirane revizije u formi kaznene prijave istražiteljima isporučio izvanredni upravitelj Ante Ramljak. Hoće li pravosuđe biti u stanju u razumnom roku prožvakati izvješće koje je sačinila međunarodna revizorska kuća PricewaterhouseCoopers, po kojemu je čak 7,8 milijardi kuna u Agrokoru pogrešno prikazano? Hoće li tužitelji biti u stanju napisati optužnicu, a suci presuditi u slučaju koncerna koji zapošljava oko 60.000 osoba, u svome sastavu ima 28 poslovnih subjekata, od tvornica, poljoprivrednih dobara, preko trgovačkih lanaca do distributera, najjača je kompanija u Hrvatskoj i jedna od najvećih u jugoistočnoj Europi?
Ako pravosuđe nije u stanju nositi se ni s najjednostavnijim slučajevima, a prometni delikt za kakav je prošli tjedan oslobođen Tomislav Horvatinčić u rangu je onih za pravnike početnike, kako će se onda uhvatiti ukoštac s kompanijom o kojoj ovisi gospodarska stabilnost cijele države? Nikako! Izazivanje pomorske nesreće u kojoj je život izgubio bračni par iz Italije, za što je Horvatinčić najprije bio nepravomoćno osuđen, pa nakon šest godina natezanja ipak oslobođen, kruna je pravosudnog šlamperaja. Proces zagrebačkom poduzetniku koji je gliserom divljao po moru i prepolovio jedrilicu bračnog para Salpietro realna je slika hrvatskog pravosuđa u cjelini.
Može li takvo pravosuđe donijeti pravičnu i kvalitetnu odluku u slučaju Agrokor?
Prema Sandri Benčić iz Centra za mirovne studije, ključno je pitanje hoće li Državno odvjetništvo imati kapaciteta da optužnice pripremi kako treba. “U korupcijskim slučajevima ili slučajevima gospodarskog kriminala do sada je uvijek bio problem što su optužnice podignute bez dovoljno dokaza, ili oni nisu dovoljno dobro obrazloženi, ili se radilo o tome da, poput slučaja bivšeg premijera Ive Sanadera, iz tužiteljstva stalno cure informacije”, kaže Sandra Benčić.
Poanta je, međutim, u tome što istragu ne vodi USKOK, nego Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu. A to pak znači da se istragom neće obuhvatiti korupcija niti će Todorić biti optužen da je financiranjem političkih stranaka, zapošljavanjem političara, sindikalista, bankara u svome koncernu korumpirao sve političke strukture koje su bile na vlasti, kupio od njih mir u kojem je gradio svoj poslovni imperij te držao podalje od Agrokora Hanfu, Poreznu upravu, Carinu, Hrvatsku narodnu banku, Ministarstvo financija...
Županijsko državno odvjetništvo nije nadležno za ovakve istrage, nego se njima bavi USKOK, što znači da će se istraga koju je Vlada financirala svesti na kaznenu prijavu proizašlu iz revizijskog izvješća PricewaterhouseCoopersa.
“Županijsko državno odvjetništvo vodi istragu kao da su Agrokor i Ivica Todorić bili Pale sam na svijetu. Kao da su djelovali potpuno sami, bez ikoga, kao da im nitko u državi nije ništa pomogao. Kao da je Todorić mogao sve napraviti sam, bez znanja ministara, Vlade, Porezne uprave, Carine...” kaže odvjetnik i bivši sudac Branko Šerić.
Drugi iskusni odvjetnik kaže da je dobro što istragu vodi Županijsko državno odvjetništvo jer je USKOK preopterećen, a u njemu rade nekompetentni ljudi. “Ovo je prvi put da se radi ‘by the book’. Najprije se prikupe dokazi, a onda se piše optužnica. Ovdje su revizori donijeli ozbiljne dokaze i sada se ide u forenziku, u lažirane bilance. Umjesto da se pohvali što se napokon ide u pravom smjeru, svi su se uskomešali. Todorić nema kamo pobjeći, a trag novca se ne može sakriti”, kaže naš sugovornik i napominje da nakon dugo vremena svjedočimo istrazi u kojoj postoji kostur od kojega se ide dalje.
Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa!
