“Detalji tog zakona, takozvanog Lex Agrokor, još nisu poznati, ali bojim se da će biti protuustavan”, kaže u velikome intervjuu Globusu dr. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu.
Ugledni stručnjak, koji je 1990. na poziv Franje Tuđmana sudjelovao u izradi prvoga Ustava samostalne Hrvatske, a zatim 2000. radio na njegovoj rekonstrukciji, smatra da je Vladin Prijedlog zakona o postupku izvanredne uprave, kolokvijalno prozvan Zakonom o Agrokoru, u neskladu s ustavnom odredbom kojom se jamči jednakost svih subjekata na tržištu.
“Ministrica Martina Dalić kaže da će se nekim jako važnim kompanijama zakonom osigurati poseban tretman. A Ustav jamči jednakost svih subjekata na tržištu. Zakon kojim bi se neka poduzeća izuzimala, pa makar to bio i Agrokor, nisu u skladu ni s našim ustavnim, ni s europskim standardima”, kaže dr. Smerdel i napominje da se u Hrvatskoj događa krah konstitucionalizma i potonuće ustavnih nada.
Što znači kriza ustavnosti i u čemu se očituje?
“Kriza ustavnosti je prije svega kriza svijesti o važnosti Ustava. Naše političke elite, ili bolje, jezikom The Economista, ‘politička klasa’, desne jednako kao i lijeve, pokazuju otvoreni prezir prema ustavnosti i ustavnoj normi. Ne smatraju ih ni relevantnim ni obvezujućim. Kršenja Ustava čak i na najvišoj razini prolaze bez nekog većeg otpora. Ovdje je osnovni konstitutivni akt države uvijek više služio kao ukras, za pokazivanje pred svijetom”, kaže profesor Smerdel.
Po njegovu mišljenju, ustavnu normu omalovažavaju čak i profesori prava, koji studentima predaju o ustavu.
“Profesor ustavnog prava Robert Podolnjak, čim je ušao u politiku i došao na važno mjesto u Saboru, odmah počinje govoriti i sada to stalno ponavlja da je teorija jedno, a praksa nešto posve drugo. Potpisao sam sva njegova unapređenja i profesuru, ali ovo ne mogu prešutjeti. Nije on jedini. Ako i profesori bagateliziraju ustavnu normu, onda smo, bojim se, došli u kritičnu fazu”, upozorava dr. Smerdel.
Kako komentira ideju šefa SDP-a Davora Bernardića da bi predsjednici Republike trebalo dati pod upravu tri ministarstva?
“Ideja nije preciznije razrađena, pa ne znam što je Bernardić zapravo mislio. Ali nije originalan. U Tuđmanovu sustavu, koji je formalno bio na snazi do 2000., šef je države pod svojom kontrolom držao tri ključna, kako se govorilo, državna ministarstva: vojsku, policiju i vanjske poslove. Premijer je imao ingerencije nad ostalim ministarstvima. Slično je bilo i u Jugoslaviji. Tri su državna ministarstva bila pod osobnom Titovom kontrolom. Zagovarati takvo rješenje danas u Hrvatskoj – pa to bi napravilo kaos u državi”, kaže ugledni profesor.
U intervjuu dr. Branko Smerdel govori i o tome zašto smatra da su neki suci Ustavnog suda u dubokom sukobu interesa; bi li predsjednika Republike ubuduće trebalo birati u Saboru; što zamjera šefici države Kolindi Grabar-Kitarović...
Cijeli intervju možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa:
