Pred Hrvatskom je još jedna teška i neizvjesna godina, u kojoj se prvi pozitivni pomaci mogu očekivati tek pred njezin kraj, upozorava se u najnovijim Tjednim analizama PBZ -a.
Makroekonomisti PBZ-a očekuju da bi Hrvatska u sljedećoj godini mogla ostvariti gospodarski rast od 0,3 posto.
Dubina ‘kriznog jaza’
Ostvare li se te prognoze, 2013. će biti u znaku rasta gospodarstva koji je, doduše, na razini statističke pogreške i koji svakako neće biti dovoljan da poveća zaposlenost i poboljša standard građana, no ipak će označiti kraj četverogodišnjeg razdoblja teških gospodarskih minusa, u kojem se ekonomska aktivnost smanjila za desetinu u odnosu na pretkriznu 2008.
Po dubini tog “kriznog jaza” Hrvatska drži neslavno treće mjesto na europskoj ljestvici i odmah je iza Latvije i Grčke. Ni prognoze za budućnost nisu blistave jer govore o stagnaciji, koja nas svsrtava rame uz rame sa Slovenijom.
- Trenutna situacija nedvojbena je posljedica godina i godina odgađanja strukturnih reformi i populističkih mjera, kojima se povećavala državna potrošnja, uništavalo tržište rada, subvencionirali živi mrtvaci i smanjivala konkurentnost. Krajnje je vrijeme da se ozbiljno krene u preslagivanje gospodarskog modela i poboljšanje poduzetničke klime kako bi se počela otvarati nova radna mjesta i dinamizirao gospodarski rast - dijagnoza je Ivane Jović, analitičarke PBZ-a.
No, čak i tako konzervativna prognoza prepuna je nepoznanica. Naime, preokret dosadašnjih negativnih trendova u najvećoj mjeri ovisi o tome hoće li javna poduzeća u sljedećoj godini uspjeti u onome što im nije pošlo za rukom u ovoj godini, a to je pokretanje investicijskog ciklusa.
Okidač investicija
U uvjetima pada osobne potrošnje, najavljene štednje države i zakočenog izvoza, koji je pod utjecajem recesijskih zbivanja kod vodećih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, jedini okidač rasta i može doći od investicija.
Ipak, upozoravaju u PBZ-u, ni njihove prve pozitivne pomake ne treba očekivati prije kraja sljedeće godine. Naime, priprema i provedba javnih investicija kasni, djelomice i zato što ih koči spora i komplicirana državna uprava. Istodobno, građevinski je sektor na koljenima i suočen je s nagomilanim financijskim obvezama, tisućama neprodanih stanova i predstečajnom nagodbom neizvjesnih posljedica.
- Radi se o nezavidnoj situaciji s manjkom rješenja - zaključuju u PBZ-u. Inače, prema prognozama makroekonomista druge po veličini banke u Hrvatskoj, u posljednjem ćemo ovogodišnjem tromjesečju najvjerojatnije imati pad gospodarske aktivnosti od 2 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
U trećem je kvartalu pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 1,9 posto. Stoga u PBZ-u sada očekuju da će pad hrvatskoga BDP-a u cijeloj 2012. iznositi 1,8 posto, više od prije očekivanih 1,4 posto.
Uspjeh je zaustaviti pad
- Domaća potrošnja pala je na nikad niže razine i u realnosti nastavka krajnje nepovoljnih kretanja na tržištu rada, najavljenog smanjenja dijela primanja zaposlenih u državnom i javnom sektoru te relativno nejasnog utjecaja poreznih promjena na raspoloživi dohodak, ali i nastavka procesa razduživanja stanovništva, uspjeh bi bio zaustaviti njen daljnji pad, a o rastu teško da možemo razmišljati - opisuju krvnu sliku hrvatske ekonomije makroekonomisti PBZ-a.
Dodaju kako niske stope rasta gospodarstva samo produžuju agoniju u koju nas je gurnula kriza.