Svaka deseta tvrtka u Hrvatskoj u većinskom je stranom vlasništvu, a za stranog vlasnika radi čak 112.240 Hrvata. Rezultat je to analize koju je o poslovanju tvrtki u stranom vlasništvu u Hrvatskoj proveo Bisnode, tvrtka koja se bavi poslovnim informacijama.
Analiza Bisnodea prvo je veliko istraživanje o poslovanju stranih kompanija u Hrvatskoj. Njeni su rezultati posebno važni jer obuhvaćaju razdoblje od 2008. do 2012. godine, dakle vrijeme neposredno uoči recesije i tijekom nje, ali i uoči ulaska Hrvatske u EU. Zato su i zaključci koje analiza donosi korisni te mogu poslužiti kao putokaz za unapređenje poslovanja tvrtkama u domaćem i stranom vlasništvu.
Strani poduzetnici, pokazuje analiza, Hrvatima su atraktivniji poslodavci od domaćih. Dio odgovora na pitanje zašto je to tako nesumnjivo leži u visini plaća, koje su u tvrtkama u stranom vlasništvu veće od onih u domaćem.
Tako je, primjerice, prošle godine prosječna neto plaća u tvrtkama u vlasništvu stranaca iznosila 6276 kuna, dok je u onima s većinskim domaćim vlasnikom bila manja za više od 1600 kuna, te je iznosila 4633 kune.
Različiti mentaliteti
Ipak, visina plaća, tvrde stručnjaci, nije jedini razlog zbog kojeg Hrvati više vole raditi za strance. Dio razloga za to leži i, u pravilu, u znatno boljoj organizaciji rada u poduzećima čiji su vlasnici stranci. To se opet može pripisati razlikama u mentalitetu.
- Plaće u tvrtkama u stranom vlasništvu ne samo da su više od onih u domaćem vlasništvu, nego su i redovite. U stranim tvrtkama vlada više reda. Ljudi su toga svjesni i osjećaju se sigurnije kada rade za stranog nego za domaćeg poslodavca. Doduše, zaposlenici u stranim kompanijama više ‘jamraju’ od onih koji rade za domaćeg poslodavca, jer moraju raditi više i bolje, ali da im se ponovno pruži prilika birati, opet bi izabrali raditi za stranca - ocjenjuje psihologinja Mirjana Krizmanić.
Podmirivanje obveza
Dio razloga za to Krizmanić vidi i u većoj spremnosti stranih vlasnika da ulažu u ljudski kapital. Dok je za domaće kapitaliste dodatno školovanje zaposlenih više izuzetak nego pravilo, iskustva pokazuju, ističe Krizmanić, da stranci imaju više sluha za usavršavanje svojih zaposlenika. Poslodavci tako dobivaju školovaniji kadar, a sami zaposlenici stavku koja će njihovu životopisu dati dodatnu vrijednost.
No, strani poduzetnici ne samo da su poželjniji poslodavci od domaćih, nego i bolje kotiraju, pokazuje istraživanje, i u očima poslovne zajednice. Od ukupno 97.219 aktivnih tvrtki, koliko ih je, prema podacima Bisnodea, lani bilo u Hrvatskoj, u njih 10.230 stranci su imali 50-postotni ili veći udjel u vlasničkoj strukturi.
Upravo su se tvrtke u većinskom ili potpunom stranom vlasništvu i tijekom krize, iz koje Hrvatska nikako da ispliva, pokazale kao vitalniji dio hrvatskoga gospodarskog tkiva. Vidi se to i po podacima prema kojima tvrtke u stranom vlasništvu urednije od domaćih podmiruju svoje obveze. Dok je za domaće tvrtke, primjerice, prosječan rok u kojem su lani podmirivale svoje obveze prema dobavljačima bio 93 dana, u tvrtkama čiji su vlasnici stranci taj je rok bio 60 dana.
Zanimljivo je da su strane tvrtke u odnosu na 2011. taj rok čak i skratile za tri dana, dok su ga domaće povećale za dan. Već i to za mnoge je poduzetnike dovoljan razlog da u poslovanju prednost daju tvrtkama čiji je vlasnik stranac.
Naplata potraživanja
No, medalja ima i naličje, a ono nam govori da su stranci učinkovitiji i u naplati svojih potraživanja. Dok su tvrtke u domaćem vlasništvu svoja potraživanja u prošloj godini uspijevala naplatiti u roku od 102 dana, tvrtkama u stranom vlasništvu to je polazilo za rukom u roku koji je u prosjeku bio 19 dana kraći, odnosno u 82 dana.
Zaleđe koje je važno
Razloge boljeg poslovanja poduzeća u stranom vlasništvu od onih koji su u domaćem vlasništvu u hrvatskoj poslovnoj zajednici pronalaze i u “zaleđu” koje većina kompanija u većinskom vlasništvu stranaca ima u odnosu na one u kojima dominira domaći kapital.
Tvrtke-majke u inozemstvu, kada je to potrebno, financijski priskaču u pomoć svojim tvrtkama-kćerima u Hrvatskoj. Za razliku od njih, tvrtke koje su u većinskom domaćem vlasništvu nemaju takvu mogućnost povoljnih financijskih injekcija iz inozemstva, već su osuđene ili se pokriti dekom koliko je duga, ili se zadužiti kod banaka.
- Sve to tvrtkama u vlasništvu stranaca omogućuje bolji pristup kapitalu, pa je njima i poslovanje nešto lakše - poručuje Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje.
Unatoč tome, i stranci, baš kao i Hrvati, žale se na uvjete poslovanja. Stvari “štekaju” na svim razinama - od državne, preko županijske, pa do lokalne. Najčešći problemi svode se na duge procedure i papirologiju, koja im “jede” mnogo vremena i novca, kao i na česte izmjene propisa i visoke poreze, doprinose i, što je možda još bitnije, parafiskalne namete.
Lider i zapošljavanja
- U ovoj smo godini zaposlili 700 novih radnika, pa ih sada imamo 3700. No, kad god povećavate broj radnika, šalju vam inspekcije - žali se Igor Greblički, predsjednik Uprave Boxmarka iz Trnovca kod Varaždina, tvrtke u švicarskom vlasništvu koja proizvodi kožne navlake za automobilsku industriju.
Boxmark je u Hrvatskoj prisutan od 2000. godine. Podaci Bisnodea pokazuju da je ta tvrtka lani bila lider u novom zapošljavanju među stranim poduzetnicima koji posluju u Hrvatskoj. Tijekom 2012., naime, zaposlila je 323 nova radnika. Iako je u stranom vlasništvu, cjelokupan menadžment tvrtke, ističe Greblički, je hrvatski.
Strancima Zagreb i Istra prvi, a Virovitica zadnja
Izuzmemo li Zagreb, u Hrvatskoj stranci najviše osnivaju tvrtke u Istri. Prema podacima Bisnodea, u Istri je lani poslovalo 2569 tvrtki u većinskom ili potpunom stranom vlasništvu, što je činilo više od četvrtine svih stranih tvrtki u Hrvatskoj, te 28,4 posto tvrtki registriranih u najzapadnijoj županiji.
Razlozi zbog kojih stranci vole Istru u velikoj se mjeri mogu tražiti u mogućnostima razvoja turizma, koje su u Istri velike. Upravo je turizam, naime, jedna od djelatnosti koja u Hrvatskoj najviše privlači strani kapital. Nadalje, najvećem jadranskom poluotoku u prilog ide i blizina zapadnih tržišta te pristojna prometna povezanost s njima. Svoj dio priče u privlačenju inozmenih ulaganja vjerojatno je odigrala i tradicionalna istarska otvorenost prema stranim utjecajima, te poznavanje stranih jezika i mulitkulturalnost.
Za razliku od Zagreba i Istre, stranci su najmanje tvrtki dosad osnovali u Virovitičko-podravskoj županiji. Začelje ljestvice privlačnosti za strani kapital drže i Požeško-slavonska te Bjelovarsko-bilogorska županija, pokazuje analiza Bisnodea.