ZAGREB - Hrvatska je s bruto financijskom imovinom od 9.720 eura po stanovniku lider u regiji zemalja istočne Europe koje nisu članice EU, no prva je u regiji i po dugu od 4.240 eura po stanovniku, pokazuju podaci iz Allianzovog Izvješće o globalnom bogatstvu u kojem se analizira stanje imovine i duga privatnih kućanstava u više od 50 zemalja svijeta.
Po pitanju imovine Hrvatska je zauzela 31. mjesto sa 5.482 eura neto financijske imovine po stanovniku. Listu i dalje predvodi Švicarska sa 138.062 eura neto financijske imovine po stanovniku, Japan je na drugom mjestu sa 93.087 eura i SAD na trećem sa 90.417 eura neto financijske imovine po stanovniku.
Susjedna Slovenija je na 23. mjestu sa 14.049 eura neto financijske imovine po stanovniku, ispred Hrvatske je primjerice Češka na 26. mjestu sa 9.408 eura, a odmah iza Hrvatske su Rumunjska sa 5.343 eura, Mađarska sa 5.224 eura te na 35. mjestu Poljska sa 4.153 eura neto financijske imovine po stanovniku.
Izvješće pokazuje kako je oporavak financijske imovine koji se desio nakon financijske krize 2007. i 2008. naglo zaustavljen prošle godine. Neto financijska imovina po stanovniku porasla je u 2011. samo 0,6 posto u odnosu na 7,8 posto i 9,7 posto rasta u 2009. i 2010. godini.
Ovaj razočaravajući trend, napominje se u izvješću, posljedica je prije svega niskog rasta bruto financijske imovine. Iako je prag od 100 bilijuna eura premašen 2011., dijelom zahvaljujući slabljenju eura, te je globalna financijska imovina privatnih kućanstava dosegnula ukupno 103,3 bilijuna eura, stopa rasta iznosila je samo 1,6 posto, odnosno 0,8 posto gledano po glavi stanovnika.
"Očito je da su nesigurnost, niske kamatne stope i kriza eura ostavili traga na razvoju imovine", kaže Michael Heise, glavni ekonomist Allianz Grupe, dodajući kako "štediše nose teret činjenice kako još nije ostvaren stvarni napredak po pitanju reorganizacije financijskih tržišta i rješavanja krize u eurozoni".
Hrvatska je prošle godine zabilježila znatan pad, za 11,2 posto, neto financijske imovine po stanovniku, čime je ukupni iznos u 2011. bio gotovo 6 posto niži od rekorda prije krize, 2007.
Posljedica je to velikog porasta privatnog duga u Hrvatskoj. Hrvatska je i tu prva u regiji, s dugom od 4.240 eura po stanovniku ili 41,1 posto BDP-a. To znači da je dug kućanstava u Hrvatskoj znatno iznad prosjeka članica EU iz istočne Europe, koji iznosi 35,9 posto BDP-a.
Ipak, s neto financijskom imovinom od 5.480 eura po stanovniku, i dalje spada u skupinu srednje razine bogatstva. Kada je riječ o kategoriji visokog bogatstva (neto financijska imovina veća od 26.800 eura po stanovniku), ona je u Hrvatskoj rezervirana samo za desetinu stanovništva (0,4 milijuna ljudi).