S deficitom proračuna od 4,2 posto BDP-a, koliko Europska komisija procjenjuje da će iznositi u 2013. godini, Hrvatska ulazi u proceduru prekomjernog deficita (EDP), što znači da će joj od 1. srpnja, kada uđe u EU, Bruxelless davati naputke kako smanjiti manjak . Ako ih ne ispuni u dogovorenom roku, slijede sankcije koje uključuju i obustavu povlačenja novca iz kohezijskih fondova.
Mrkva i batina
Trenutačno je većina članica EU u tom mehanizmu, a njihovo iskustvo upućuje na to da su nova fiskalna pravila prilično učinkovit način stabiliziranja javnih financija. U izvješću koje su posvetili pet zemalja srednje i istočne Europe - Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj - analitičari Erste Grupe navode kako očekuju da će do kraja 2014. godine one završiti s procedurom, što znači da će im proračunski deficit pasti ispod tri posto BDP-a.
Juraj Kotian, voditelj Odjela za makroekonomska istraživanja za regiju SIE, kaže da se prijetnja privremene suspenzije financiranja iz kohezijskog fonda “pokazala snažnim motivacijskim čimbenikom za dovršetak procedure prekomjernog deficita”.
- Očekujemo da će u tome uspjeti u iduće dvije godine ako uzmemo u obzir da bi neke od njih mogle zatražiti jednogodišnje produljenje roka pozivajući se na recesiju u eurozoni kao legitimno opravdanje - rekao je Kotian.
Dokument na 15 strana
Što u formalnom smislu znači ulazak u EDP? Nakon što utvrdi da neka zemlja zadovoljava uvjete, EK izdaje dokumet s preporukama što ona treba učiniti da bi izašla iz situacije prekomjernog deficita i šalje ga Vijeću EU. Pritom se definira i rok u kojem je mjere potrebno provesti, a od zemlje se traži da postigne najmanju godišnju korekciju od 0,5 posto BDP-a.
'SMANJENJE PLAĆA KORAK JE U PRAVOM SMJERU, ALI TO NIJE DOSTA!' Poruka MMF-a hrvatskoj Vladi
U slučaju Hrvatske, to bi značilo da mora smanjiti deficit sa 4,2 na 3,7 posto BDP-a, odnosno za oko 1,5 milijardi kuna. Mađarska je, primjerice, posljednji put dobila takav dokumet na 15 stranica u ožujku prošle godine. Uz ostalo, od vlade se traži da deficit sreže za dodatnih 0,5 posto BDP-a “kroz specifikaciju i rigoroznu primjenu” mjera koje ona već primjenjuje.
Bruxelles pritom nabraja “smanjenje subvencija kompanijama iz područja javnog prijevoza i farmaceutike”, a dodatne prihode očekuje od uvođenja elektroničke naplate cestarina, novog sustava dječjeg doplatka i centraliziranog oporezivanje nekretnina. Nekoliko mjeseci kasnije EK je ustvrdila da je Mađarska poduzela potrebne mjere.
Brojna izuzeća
Kada odlučuju o pokretanju procedure, EK to ipak ne čine automatski. Postoje različita izuzeća, primjerice, ako utvrdi da je deficit rezultat ozbiljne recesije, a uzima u obzir i politiku zemlje u kontekstu Lisabonske agende, odnosno potpora za istraživanje i razvoj, mirovinsku rformu kao i fiskalnu konsolidaciju postignutu u dobra vremena. Nema dvojbe da će neke od tih argumenta koristiti i hrvatske vlasti, ali neuspješno iskustvo u sređivanju državnih financija sugerira da bi im itekako dobro došao neki obvezujući savjet.