Svima onima koji “bez razumijevanja i argumenta” prozivaju HNB i pitaju se što uopće radi da bi zemlja izašla iz krize, guverner Boris Vujčić još je jednom odgovorio što je posao centralne banke i što konkretno radi. U ovom trenutku, kazao je, održava pet milijardi kuna viška likvidnosti u sustavu što za posljedicu ima “povijesno najnižu razinu kamatnih stopa na međubankovonom tržištu”, a time i niski trošak financiranja države.
Pored toga, HNB je potaknuo i omogućio HBOR-ov program kredita s dva postotna poena nižim kamatnim stopama od prosječnih na tržištu, kontinuirano održava nisku stopu inflacije i stabilan tečaj, a štiti i bankovni sustav u kojem gađani i poduzeća drže svoje novce.
- Ponekad mi se čini da sam već stvarno umoran od ponavljanja i tumačenja uvijek istih stvari. Ali, onda se prisjetim savjeta koji mi je prije sedam-osam godina dao Stanley Fischer kad sam mu se požalio na sličnu temu. Rekao je: Boris, svijet nije takav da kad kažeš nešto pametno, svi ustanu, zaplješću i odluče slijediti tvoj savjet. No ne smiješ odustati i postati malodušan. Moraš ustrajati ponavljati iste stvari, deset, pedeset, sto puta i ako na kraju uspiješ uvjeriti 50 posto ljudi učino si sjajan posao, ispričao je Vujčić. Upravo zato HNB je po drugi put u mjesec dana organizirao konferenciju na temu “Međunarodna konkurentnost i poslovna privlačnost Hrvatske” kako bi se još jednom ukazalo gdje leži problem, a to su strukturne reforme i privlačenje inozemnih investicija.
Hrvatska ima veliku šansu, smatra Alan Paić iz OECD-a, ako otkloni brojne prepreke ulaganju i poduzetništvu te iskoristi svoje prednosti. Istraživanje OECD pokazalo je mahom poznate činjenice: glavne prepreke za biznis su korupcija i siva ekonomija, propisi i zakonske zapreke, pristup financiranju, investicijska politika, ali i visoka stopa emigracije obrazovanih kadrova, čak 23 posto, te obrazovni sustav koji se temlji na previše teorije, a premalo prakse.
-Kakav je lijek doktore, zapitao je sam Pajić i pokušao dati odgovor. On smatra da Hrvatska treba tražiti svoju šanasu u prirodnim resursima, poput turizima, te u ponudi znanja i pameti kao mamaca za ulaganja. Istraživanje pokazuje da Hrvatska izvozi 10 posto roba visoke tehnologije i prema tom kriteriju je među bolje rangiranim tranzicijskim zemljama.
Još uvijek ima dosta potencijala u privlačenju ulaganja znanjem, kazao je Pajić. Za takav razvoj događaja trebalo učinii mnogo toga, među ostalim poboljašati poslovnu klime, uvesti kreativno učenje na svim razinama, dobro iskoristit jedinstvenu šansu povlačenja novca iz EU te “slaviti poduzetnike, poput sportaša”. Slične poruke poslala je i Sanja Madžarević-Šujster iz Svjetske banke, koja je također umorna od ponavljanja, ali ni ona ne kani klonuti duhom.
Sve dijagnoze, rješenja i preporuke odavno su poznati, pa je i publika malo umorna. No, mnogo veći problem od uvjervanja čini se da je provedba već dobro savladanih spoznaja.
Vrdoljak: Pošteno, brzo i transparentno
Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najavio je dovršetak dva 'investicijska zakona' - zakon o strateškim investicijskim projektima te zakon o poticanju investicija i unaprijeđenju investicijskog okruženja.
-Zakon o strateškim investicijskim projektima bit će prvi zakon koji će omogućiti da se izgubi tema korupcije u poslovanju u Hrvatskoj, kazao je Vrdoljak ističući da on predviđa da se veliki investicijski projekti vode “pošteno, brzo i posve transparentno, s točno imenovanom osobom koja će ga voditi i kratkim rokovima u kojima svoj posao mora odraditi”. Drugi zakon, donesen krajem prošle godine, moći će se početi primjenjivati nakon što se, najvjerojatnije kroz tjedan dana, pred Vladom nađe i Uredba o poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja.
Vrdoljak je otklonio špekulacije da se zbog te uredbe našao u sukobu s ministrom poduzetništva i obrta Gordanom Marasom, ističući da uredba nije donesena iz “budžetskih razloga.
HNB: Bankarski sektor u Hrvatskoj otporan
ZAGREB - Ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj za 2013. godinu pokazalo je da su postojeći amortizeri dostatni na razini cijelog sektora i ako se pojave malo vjerojatni, ali mogući, nepovoljni makroekonomski šokovi, ističe se u danas objavljenom novom broju publikacije Hrvatske narodne banke "Financijska stabilnost".
Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim, uključuje stagnaciju realnog BDP-a u 2013. (odnosno rast od 0,3 posto) i zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru. Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja pak prosječni pad realnog BDP-a od 3,6 posto. U takvom se scenariju očekuje pooštravanje recesije u eurozoni i pogoršavanje uvjeta financiranja za banke kao i kumulativna deprecijacija kune za oko 10 posto u odnosu na temeljni scenarij.
Ispitivanje je pokazalo kako bi u temeljnom scenariju udio loših u ukupnim kreditima banaka mogao dosegnuti otprilike 17,5 posto na kraju 2013. godine (dok je krajem rujna 2012. iznosio 14,05 posto). U šok-scenariju pak došlo bi do snažnijeg porasta udjela loših kredita te bi iznosio 25,2 posto. Pritom standardno, korporativni portfelj daje najveći doprinos dinamici loših kredita. Udio loših kredita poduzećima u temeljnom scenariju krajem 2013. iznosio bi 31 posto, a u šok-scenariju oko 47 posto.
U segmentu kreditiranja stanovništva potrošački bi krediti dosegnuli 14 posto u temeljnom i 17 posto u šok-scenariju, dok bi udio loših stambenih kredita umjereno porastao, na 7,1 posto i 11,5 posto. Projicirani neto prihod banaka u 2013. u temeljnom je scenariju porastao u odnosu na 2012. godinu te bi trebao i nadalje biti više nego dovoljan za amortizaciju cjelokupnog troška ispravaka vrijednosti, navode iz HNB-a. U šok-scenariju, uz niži projicirani neto prihod, od oko 15 posto, dodatno raste trošak ispravaka vrijednosti kredita pod utjecajem znatnijeg pada BDP-a, ali i promjene tečaja koja aktivira valutno inducirani kreditni rizik.
Stopa adekvatnosti kapitala bankarskog sektora u tom bi scenariju bila smanjena za oko 2 postotna boda te bi za oko 5 postotnih bodova bila niža nego u temeljnom scenariju (u kojem bi rasla za 2,7 postotna bodova), pri čemu se potencijalna deprecijacija kune pojavljuje kao najvažniji činitelj pada adekvatnosti kapitala. U tom bi šok-scenariju, ako se ne poduzmu nikakve dodatne mjere za jačanje kapitaliziranosti, do kraja 2013. godine stopu adekvatnosti kapitala nižu od 12 posto imalo 13 banaka, koje raspolažu s oko 9,5 posto imovine sektora. Pet banaka, koje raspolažu s oko 2 posto imovine sektora, imalo bi stopu adekvatnosti kapitala nižu od 8 posto, pokazalo je ispitivanje otpornosti bankarskog sektora u Hrvatskoj. (H)