Malena hrvatska tvrtka TradeTicity proglašena je za jednu od deset najboljih svjetskih kompanija za Track and Trace softvere za farmaciju, i to zbog svojeg softvera CureSync koji je proglašen za jedan od najboljih na planetu za serijalizaciju lijekova.
Prestižno priznanje dodijelila im je ugledna konzultantska agencija IDC koja ih je u svom najnovijem izvještaju za 2016. godinu stavila uz bok najvećih svjetskih kompanija poput JDA, SAP AG i Axway.
Uspjeh je to veći jer za razliku od ostalih na listi koji su za svoje Track and Trace softvere na raspolaganju imali budžete od više milijuna eura i velike timove programera, TradeTicity je maleni tim od samo 14 ljudi, a razvoj CureSynca financirali su iz vlastitih džepova.
Drugi su najbolji na teritoriju Europske unije, a ispred njih je samo njemački gigant SAP AG.
Nova procedura
Ali što je točno serijalizacija lijekova i zašto je CureSync važan?
Nakon što su doneseni zakonski okviri u SAD-u, Europskoj uniji, Kini, Rusiji, Turskoj i Koreji, serijalizacija je postala gotovo pa globalna regulativa unutar koje će od 2019. godine svako pakiranje lijekova, svaki paketić, bočica ili kutijica koja se proizvede, distribuira i proda, na sebi morati imati otisnut jedinstveni serijski broj od maksimalno 20 znamenki.
Proizvođači će te brojeve morati otisnuti, veledrogerije provjeravati, a ljekarne prilikom prodaje označiti i poništiti.
Takav jedinstveni neponovljiv broj mora biti nasumce odabran, on se čuva u bazi podataka, kad se proda, poništava se, a kad istekne rok trajanja nekom lijeku, onda se i briše.
To osigurava da isti broj ne može biti dvaput prodan i kupca štiti od krivotvorina.
Iako sve ovo zvuči kao relativno jednostavan postupak, serijalizacija lijekova će iz temelja promijeniti farmaceutsku industriju. Proizvodnja svakog pakiranja poskupjet će u prosjeku za 0,02 eura, a proizvođače lijekova, od kojih neki imaju i više od 100 proizvodnih linija, prilagodba novoj regulativi može stajati i nekoliko milijuna eura. Ovakav udar mnogi neće izdržati i mnogi će manji igrači u lancu jednostavno nestati.
I tu u igru dolaze Track and Trace softveri koji serijalizaciju digitaliziraju i pojednostavljuju. CureSync, kao hrvatski proizvod, nakon izvještaja IDC-ja (International Data Corporation) pri samom je vrhu takvih rješenja. Unatoč malom budžetu, kratkom roku i malom timu.
- Mislim da smo upravo zato i uspjeli - kaže Lidija Pozaić, šefica Uprave TradeTicityja, dok s Vjekoslavom Benussijem, menadžerom za proizvodnju CureSynca, u njihovim uredima u zagrebačkoj Strojarskoj cesti objašnjava kako je sve počelo.
Morali su, navodi, biti maksimalno kreativni i razmišljati izvan okvira.
- Bilo je to uzbudljivo vrijeme, ali ne bi to više ponovili - smiju se.
Tim od samo pet ljudi
TradeTicity neobična je kompanija u svakom pogledu.
Sastavljena je od ljudi koji naoko nemaju ništa zajedničko. Dio su IT-jevci uglavnom potekli iz IBM-a, a dio farmaceuti koji su prije radili u Plivi. Tvrtka je prije pet godina, dok su još razvijali softver za zaštitu proizvoda od krivotvorenja, registrirana u SAD-u jer im se činilo da će tako biti lakše prepoznati nego kao malena tvrtka iz Hrvatske, a onda su se, kad su razvili CureSync, vratili u Hrvatsku, jer paradoksalno za tu vrstu posla u jugoistočnoj Europi bolje prolaze kompanije iz regije nego one iz SAD-a.
Danas TradeTicity sjedište ima u Zagrebu, zapošljava petero ljudi, a Odjel za razvoj softvera otvorili su u Srbiji, gdje zapošljavaju devet programera. Podružnice ili predstavništva imaju u Sloveniji, BiH, Srbiji, Poljskoj, Velikoj Britaniji, Brazilu i Španjolskoj. Investitori su također iz cijele SEE regije.
Zašto je CureSync proglašen za jedan od najboljih na svijetu, pitam Lidiju i Vjekoslava.
- Zato što se nismo fokusirali samo na jedan dio industrije ili zasebni segment, već smo ponudili rješenje za cijeli opskrbni lanac, što drugi nisu radili. Posebno smo pazili da naš CureSync bude maksimalno fleksibilan te prilagodljiv različitim IT platformama. Naime, EU legislativa je samo zakonodavni okvir, a mnogi detalji prepušteni su nacionalnim zakonodavstvima, pa smo mislili i na to da se svima možemo prilagoditi, iako ti zakonski okviri još nisu ni doneseni - kaže Benussi, uz napomenu da su strogi zahtjevi farmaceutske kvalitete ugrađeni u samo rješenje te znatno olakšavaju kompleksne procese koje svaki kupac mora zadovoljiti.
Serijalizacija će utjecati na sve u lancu, i proizvođače i distributere i ljekarne i kupce. Pripremljeno je da CureSync bude i besplatna mobilna aplikacija za kupce koji će moći skenirati serijske brojeve i iz njih onda na svojim mobilnim uređajima, pametnim telefonima ili tabletima dobiti niz informacija, od uputa za upotrebu i videoisječaka, pa čak i prijaviti nuspojave ako ih budu imali.
- Zasad smo se fokusirali na serijalizaciju. Upotrebljavamo pet različitih algoritama za slučajne odabire alfanumeričkih kombinacija - kaže Benussi.
Nema legislative
Najveći problem u Hrvatskoj je u tome što se čini, kaže Pozaić, da se sve zainteresirane strane još nisu okupile oko kreiranja nacionalne legislative koja definira specifičnosti serijalizacije. Zbog čega mi uvijek moramo biti oni koji kopiraju, pita, zašto ne iskoristimo priliku i olakšamo situaciju sami sebi i svojim proizvođačima, distributerima, ljekarnama i pacijentima?
- Izgleda kao da je 2019. godina daleko, ali to je ustvari već ‘sutra’. Poanta je da od 19. veljače 2019. na tržištu svi lijekovi moraju imati nove serijske brojeve, što znači da se skladišta sa starim zalihama moraju prazniti već godinu dana unaprijed. Mi smo već obišli i proizvođače i veledrogerije i ljekarne, ali imam osjećaj da svi nešto čekaju, a posebno nadležno ministarstvo i Agencija za lijekove - kaže Lidija Pozaić.
Hrvatska ima nevjerojatne ljude i nevjerojatne proizvode prepoznate globalno, kao što je i naš, navodi Pozaić, i bilo bi vrijeme da Vlada i gospodarska diplomacija prepoznaju mogućnosti koje se i njima kroz iste pružaju.