Pred Malin Holmberg, predsjednicom Uprave Tele 2, hrvatske kompanije švedskog mobilnog operatera, teška je računica. Tvrtku je taman, nakon nameta telekomima koji ju je unazadio godinu dana, usmjerila prema profitabilnosti, a sada mora ponovno tražiti novac, za novi namet koji najavio ministar Siniša Hajdaš Dončić. Holmberg Jutarnjem objašnjava da u Švedskoj tako ne rade.
Novim nametom država želi telekom operaterima uzeti oko 330 milijuna kuna, odakle će ga Tele 2 platiti?
- Trenutni prijedlog, koji smo usmeno primili, uzeo bi 97 posto naše EBITDA za 2013., a istodobno bi od našeg najvećeg tržišnog takmaca uzeo 4 posto te 14 posto od našeg drugog konkurenta. Predložena naknada odnosi se samo na mobilnu industriju, a Tele2 je jedina kompanija koja se bavi samo mobilnom telefonijom. Ovaj prijedlog, koji trebao bi uzeti od onih koji zarađuju puno, stoga bi nesrazmjerno kaznio jedinog operatera koji nije profitabilan. Tele2 još ne zarađuje iako smo na dobrom putu prema rastu. Da biste u ovoj industriji zaradili, potrebno vam je, ovisno o tome u kojoj državi poslujete, između 15 i 25 posto tržišnog udjela.
Tjera li vas država tim nametom u veći gubitak?
- Tele2 još posluje s gubitkom. Ova bi naknada značila dvostruko veći gubitak u 2013. On iznosi 450 milijuna kuna, otpis imovine je 400 milijuna, jer nikada nećemo vidjeti povrat tih investicija, a 50 milijuna kuna bio je gubitak prije oporezivanja.
Hoćete li onda dizati cijene?
- Nemamo novca pa ćemo pitati centralu da nam plati naknadu u nadi da ćemo je vratiti ili ćemo morati povisiti cijene iako se to protivi našim temeljnim poslovnim načelima i strategiji. Otkad smo došli, srušili smo duopol, snižavanjem cijena uštedjeli građanima do 11 milijardi kuna i zaista radije ne bismo dizali cijene.
Je li samo vama problem platiti taj namet?
- Tele2 je protiv bilo kakvog poreza ili nameta za telekomunikacijsku industriju jer joj to šteti. Ukupna svota očekivanih naknada ogromna je za cijelu konkurenciju. Bit će ozbiljnih posljedica.
Hoće li namet aktualizirati priču o odlasku Tele 2 iz Hrvatske?
- Vjerujem da Vlada radi i na drugim prijedlozima te da je ovaj donesen prebrzo. On utječe na hrvatsko tržište i stvara loš dojam i kod ulagača i kod međunarodnih institucija. To šteti i hrvatskim korisnicima.
Teško je očekivati da će Vlada odustati od nameta. Imate li prijedlog o tome kako pomiriti interese?
- Znam da su državne financije u teškoj poziciji. Ako ih želite spašaviti uzimanjem od onih koji imaju puno, onda doista morate uzeti takvima. Mi nismo u toj skupini. Predložili smo Vladi da državne financije spašava porezom na dobit, koji ćemo i mi plaćati čim je uspijemo ostvariti. U Švedskoj smo imali porez na prekomjernu dobit, za one koji zaista puno zarađuju, a to je primjenjivo i u Hrvatskoj.
To je kršenje temeljnih načela EU
Mislite li da će vam središnjica u Stockholmu htjeti financijski pomoći?
- Vrlo je vjerojatno da ćemo to morati zatražiti. Trenutni prijedlog je diskriminatoran i protivan načelima tržišnog natjecanja, a usto je direktan napad na slobodu pružanja usluga u EU i izravno se protivi člancima 12 i 13 Autorizacijske direktive. Hrvatski Ustav navodi da društva moraju plaćati poreze proporcionalno i u skladu sa svojim mogućnostima.
Uložili smo milijarde u hrvatsko tržište s ciljem da ponudimo niže cijene korisnicima, ali ostvarimo profit vlasnicima. Građani su zahvaljujući nama uštedjeli između tri i 11 milijardi kuna na uslugama otkad smo došli na tržište. Mi još nemamo povrat na investirano.
Približavamo se profitabilnosti i uvodi nam se novi namet. Već smo platili 87 milijuna kuna za prijašnji namet, što nas je unazadilo za godinu dana.