ZAGREB - Najveća europska i četvrta svjetska ekonomija u najgoroj je krizi u posljednjih 60 godina, pa je njezina čelnica Angela Merkel nedavno objavila najveći plan štednje u povijesti Njemačke, težak 85 milijardi eura. Provest će ga do 2014.godine, a počinju “nježno” pa će 2011. uštedjeti “samo” 11 milijardi eura. Time Nijemci pokazuju europskim gubitašima da su recepte koje su predlagali njima spremni primijeniti i na sebi.
Njemačka preciznost
U skladu s tipičnom njemačkom preciznošću, kancelarka Merkel objavila je precizne brojke i rokove. Istog trenutka dobila je žestoke kritike oporbenih stranaka i sindikata, koji su najavili masovni otpor drastičnim uštedama, uz lajtmotiv: “Sada će radnici, umirovljenici i obitelji plaćati za špekulacije banaka. Vlada opterećuje slabe društvene slojeve, umjesto da teret financiranja općeg dobra pravedno rasporedi i na jača pleća”.
Premijerka Jadranka Kosor je prije nepuna dva mjeseca objavila hrvatski Program gospodarskog oporavka, ni izbliza toliko precizan kao njemački i s mnogo manje brojki. Štoviše, unatoč dugoj listi mjera, Hrvatima još nisu poznati ni približni iznos ušteda te ukupni financijski rezultati opsežnog i radikalnog programa. Konkretne mjere polako kapaju iz Vladinih kabineta, a zbog njih i premijerka Kosor sluša žestoke kritike oporbenih političara i sindikata, uz isti lajtmotiv: “Sada će zaposleni, umirovljenici i drugi ugroženi slojevi plaćati za krizu. Uzmite bogatima, a ne siromašnima”.
Oporezivanje plaća
Glavni su prigovori mjerama hrvatske Vlade da zna samo uzimati, ali ne previše, a ne zna poticati gospodarski rast. Prvi su potezi bili uglavnom uzimanje, ali u vrlo malim količinama: umjesto ozbiljnog zahvata u povlaštene mirovine, uzela je samo malen dio povlaštenih mirovina; umjesto radikalnog rezanja u golemom i skupom javnom sektoru, tek je najavila uzimanje manjeg dijela radnih mjesta u državnim i javnim poduzećima. Istodobno s ukidanjem kriznog poreza mijenjane su porezne stope kod poreza na dohodak, pa se veće plaće sada oporezuju nešto većom stopom.
Angela Merkel obećala je da neće biti nikakvih promjena u oporezivanju većine građana. Uvodi dodatne poreze na duhan i alkohol, zrakoplovnu i industriju nuklearne energije, zbog čega također sluša kritike. Jadranka Kosor je taj dio priče već prošla lani kad je uvela trošarine na mobilnu telefoniju kako bi zakrpala proračun.
Revizija troškova
Na Angelu Merkel i njezin plan štednje obrušili su se europski partneri, prozvavši je “sebičnom”. Naime, ako Nijemci, kao najveći i najbogatiji, s BDP-om od 3700 milijardi eura, ne budu trošili, i ostala će se europska gospodarstva sporije oporavljati. No, i Merkel ima argument, isti onaj koji je i hrvatska javnost već stoput čula: živjeli smo iznad mogućnosti, niti jedan državni sektor neće biti pošteđen revizije troškova. U hrvatskoj verziji, svaku lipu treba triput okrenuti prije nego što se potroši, kako je sa sjednice Vlade poručila premijerka Kosor.
SPV - fond za spas posrnulih država
Ministri financija država eurozone dogovorili su osnivanje fonda pod imenom Special Purpose Vehicle (SPV), kojim će se osigurati novčana pomoć za zemlje čiji proračun bude upao u eventualne teškoće. SPV je zapravo tvrtka koja će moći podizati novac na tržištu izdajući obveznice na temelju kreditnih jamstava država članica. Sustavu će pomoći i Švedska i Poljska te MMF pa će se njegova ukupna sredstva popeti na 750 milijardi eura.