Iako se već dulje vrijeme govori da je gospodarska kriza mnoge ulagače na tržištima kapitala natjerala u bijeg zbog pada vrijednosnica, rezultati hrvatskih investicijskih fondova u 2012. godini pokazuju da situacija ipak nije tako crna kako se čini. Prema podacima InterCapitala, u protekloj je godini 76 posto fondova ostvarilo rast vrijednosti, koja se u nekim slučajevima kretala i do 24,4 posto, dok su ostali ostvarili pad prinosa do 24,2 posto.
Tko je na vrhu
Najveći rast imali su dionički fondovi, od kojih je 24,4 posto zabilježio NFD Aureus New Europe, koji ulaže u dionice srednje i jugoistočne Europe, odnosno na području šireg Balkana. Njime upravlja društvo NFD Aureus, koje upravlja sa 14 fondova ukupne imovine vrijedne 152 milijuna kuna. U pitanju je najveće nebankarsko društvo na našem financijskom tržištu, koje će uskoro promijeniti ime u NETA Capital Croatia, nakon što ga je kupio turski NETA Yatirim i Elements Capital. NFD Aureus upravlja imovinom vrijednom 8,5 milijuna kuna, što je ipak znatno manje od ZB Euroaktiva, koji upravlja imovinom vrijednom 234 milijuna kuna. Taj je fond zabilježio velik rast prinosa, od 15,2 posto, što ga smješta na drugo mjesto po dobiti koju je donio svojim ulagačima.
Pri nabrajanju veličine prinosa ipak treba biti oprezan, jer više je faktora koje treba uzeti u obzir kada se procjenjuje uspješnost nekog fonda.
Prinosi i imovina
- Kada su u pitanju fondovski prinosi, treba obratiti pažnju i na veličinu njihove imovine jer nije isto kada veće stope prinosa bilježi fond koji upravlja s nekoliko milijuna kuna kao onaj koji upravlja s nekoliko desetaka milijuna kuna - kaže Iva Biondić Parać, analitičarka Forbesa koja prati fondovsku industriju.
Slično je i s ulaganjem na burzi, gdje dionice s rijetkim prometom mogu pokazivati velike promjene nadolje ili prema gore pri svakom, dakle i najmanjem trgovanju.
Posljednji podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pokazuju da je imovina svih investicijskih fondova na kraju studenoga zabilježila najvišu razinu u zadnjih godinu dana. Prema tim podacima, neto imovina investicijskih fondova iznosila je 12,9 milijardi kuna, što je milijarda kuna više nego na početku 2012. godine.
Sigurnost na cijeni
Od toga najveću imovinu imaju novčani fondovi, što je trend već nekoliko godina.
Ulagači su se nakon udara krize 2008. godine počeli masovno povlačiti iz dioničkih fondova kada su se vrijednosti ionako prenapuhanih cijena dionica počele naglo topiti. Od tada su investicijski fondovi izgubili gotovo trećinu imovine kojom su upravljali prije početka financijskog sloma u SAD-u i Europi.
Borba s nelikvidnošću
Domaći dionički fondovi, koji su neko vrijeme uživali veliku popularnost zahvaljujući bujanju cijena dionica na dioničkom tržištu, danas mijenjaju strategiju, izbjegavajući veliku izloženost nelikvidnom domaćem tržištu kapitala pa ulagačima sve više nude ulaganje na dionička tržišta u svijetu, o čemu najviše svjedoče promjene brojnih statuta i prospekata u kojima moraju navesti gdje ulažu.
- Fondovi su ulaganja usmjerili na inozemstvo, u SAD i zapadnu Europu jer na domaćem tržišu vlada nelikvidnost - potvrđuje Iva Biondić Parać.
Ljudi ipak nisu sasvim napustili fondove pa, prema nekim podacima, njih oko 182.000 ulaže u različite fondove, ali su zato usvojili konzervativniju strategiju. To znači da su svoj novac odlučili ulagati u manje rizične operacije, jer osim što na dioničkim fondovima mogu najviše zaraditi, na istima mogu i najviše izgubiti, o čemu govori i podatak da dionički fond FIMA Equity u 2012. zabilježio pad prinosa od 24,2 posto. Konzervativnije ulaganje nosi sa sobom mnogo veću sigurnost, ali time i manje prinose. Upravo su za to stvoreni novčani fondovi, u koje ulagači u krizi najviše ulažu pa zauzimaju prvih osam mjesta po veličini imovine.
Novčani spas upravljača
Upravo fondovi koji ulažu u novac društvima za upravljanje posljednjih nekoliko godina drže glavu iznad vode. Najveći prinos u protekloj godini osigurao je Agram Euro Cash, koji upravlja imovinom vrijednom 48 milijuna kuna. Ulagači su krajem godine u njemu zaradili 4,08 posto, a mrvicu manje u Locusta Cashu s triput većom imovinom.
Oni koji su skloniji manjem riziku, ali su za veći prinos nego u novčanim fondovima novac iskušavaju u mješovitim fondovima, koji uglavnom ulažu u dionice i obveznice. Najveći prinos među tim mješovitim fondovima zabilježio je Allianz portfolio, koji je donio ulagačku dobit od 9,63 posto, a slijedi ga ZB Global s rastom prinosa od 7,42 posto.