Na pitanje tko vjeruje da će se eurozona raspasti, od nekoliko stotina sudionika na konferenciji Euromoneyja koja je ovih dana održana u Beču samo ih je nekolicina digla ruku. Prije godinu dana ruku bi digla barem polovica aktera poslovnog svijeta. Jačanje povjerenja u budućnost eurozone osjetno je utjecalo i na ponašanje ulagača, a da je počeo vladati malo opušteniji pristup, najbolje govori izlazak iz švicarskog franka, valute koja je u krizi slovila kao sigurno utočište od krize u eurozoni.
Vrijednost švicarca do prije 10 dana bila je 6,25 kuna, a na toj razini otprilike se drži dulje od godinu dana, otkad je centralna banka te zemlje zaustavila njegovo snažno jačanje. No, posljednja tečajnica HNB-a pokazuje da je trenutačno na razini od 6,06, što znači da je u tom razdoblju franak oslabio oko tri posto.
Vrlo je slična situacija i u odnosu prema euru: s vrijednosti od 1,20 franaka za euro tečaj je došao na 1,24.
Dužnici u švicarskim francima zacijelo će malo odahnuti. Jer, konkretan značaj tog kratkotrajnog pomaka za dužnika kojemu je mjesečna rata, primjerice, 1000 franaka bila bi 190 kuna. Može li se ovo iščitati kao naznaka daljnjeg slabljenja eura? Neposredan razlog najnovijeg trenda, ocjenjuju analitičari, prošlotjedna je odluka ECB-a da neće smanjivati kamatne stope.
“Nema nekog specifičnog katalizatora za podbačaj franka. Prije bi se moglo reći da je razlog promjene odnosa prema euru bila medijska konferencija ECB-a održana prošlog tjedna”, rekla je za Financial Times Sue Trinh, strateg za devizna tržišta u RBC Capital Markets.
No, kako u svom tjednom izvješću “Forex Weekly” navode analitičari banke Societe Generale, trend bi mogao biti dubljeg i trajnijeg karaktera.
“Nakon što je ECB dobio bitku i euru vratio sjaj, valute koje su služile kao tzv. sigurno utočište počele su padati jedna za drugom”, piše u izvješću banke. Osim švicarskom franku, vrijednost je pala i japanskom jenu, a sljedeća na redu za rasprodaju ocjenjuju da bi mogla biti norveška kruna. Kada je riječ o švicarskom franku, valuti u kojoj su mnogi uzeli kredite i koja je od početka krize 2008. godine ojačala oko 50 posto, analitičari banke Societe Generale očekuju njeno daljnje slabljenje.
U roku od mjesec dana procjenjuju da bi jedan euro mogao ojačati i vrijediti 1,30 franaka, što znači da bi oslabio oko dva posto. S obzirom na to da kuna prati euro, to bi moglo značiti da će franak pasti na oko 5,95 kuna, a rata za kredit od 1000 CHF pala bi za još 100 kuna. Uz jačanje povjerenja u euro, dodatni je razlog za slabljenje franka, kako ocjenjuju analitičari, interes švicarskih vlasti da oslabe franak jer je zemlja postala preskupa i to pogađa njenu ekonomiju. Tako u Citibanku, primjerice, kao razlog pada franka navode i spekulacije da će švicarska centralna banka poduzeti daljnje korake kako bi oslabila nacionalnu valutu.
Ipak, kada je riječ o dugom roku ili vraćanju na stare vrijednosti eura, analitičari su vrlo oprezni.
Iako je strah od raspada eurozone gotovo nestao, rješavanje dužničke krize još je daleko od kraja, a to znači da nesigurnost ostaje. Zrinka Živković-Matijević, analitičarka u Raiffeisen banci, kaže da oni zasad nisu mijenjali prognoze, a stare govore da će prosječan tečaj kune i franka ove godine biti 6,27, a u 2014. godini 6,10.
- Sentiment prema eurozoni je trenutačno dobar i investitori ne bježe iz eura, ali teško je reći koliko će on potrajati. S obzirom na to da je rješavanje pitanja dužničke krize u eurozoni još otvoreno, taj bi trend mogao biti privremenog karaktera - kaže Živković-Matijević.
Ako se situacija u eurozoni opet pogorša, smatra da bi se atraktivnost franka mogla vratiti. Za dugoročnije procjene očito je prerano.