ZAGREB - Svakoj je vladi u interesu da gorivo bude što skuplje, jer joj se onda više slijeva u proračun od trošarina i PDV-a. Naravno, cijena smije rasti dok ne počne gušiti ekonomiju. Je li 9,36 kuna po litri za eurosuper 95 i 8,62 kune za litru eurodizela granica koja počinje gušiti hrvatsku ekonomiju tek će se vidjeti.
Ina je najnovijim poskupljenjem izazvala šok kod građana i zaposlila kalkulante u tvrtkama. Logično je za očekivati da će, nakon goriva, poskupjeti prijevoz svih vrsta, a odmah potom i robe koje najviše ovise o tom prijevozu, poput osnovnih prehrambenih proizvoda koji se svakodnevno moraju dopremiti do potrošača.
Posljedice se, samo dan nakon poskupljenja goriva, još ne vide, a ekonomisti očekuju da će se inflacija u ovoj godini udvostručiti - sa očekivanih 1,2 posto za 2010. na 2,5 posto za ovu godinu.
Nafta, taj osnovni generator inflacije, na svjetskom tržištu raste zbog porasta potražnje koju najviše vuku Kina i Indija, zemlje u golemom gospodarskom zamahu, potom zbog oporavka eurozone te hladne zime koja podiže potražnju za energijom. Cijenu nafte podiglo je i puknuće naftovoda na Aljasci. Danas je barel na londonskom tržištu prešao cijenu od 97 dolara, dok je prije dva tjedna bio oko 94 dolara.
Skuplje gorivo Hrvatskoj je donio i rast američkog dolara, jer su u formuli, prema kojoj Ina od 2000. izračunava cijene goriva, dva ključna elementa cijena naftnih derivata na Mediteranu i srednji tečaj dolara na listi HNB-a. Taj je tečaj u dva tjedna porastao nešto više od 1 posto.
Osim nafte, u svijetu rastu i cijene drugih sirovina, što analitičare podsjeća na skokove iz 2008. Primjerice, hrana je u Velikoj Britaniji od početka 2007. skuplja 25, a u SAD-u 11 posto.