Za kupnju udjela u Croatia osiguranju u konačnici je stiglo jedanaest pisama namjere, od kojih je šest zainteresiranih iz osiguravateljskog biznisa, a pet iz drugih institucija. Prema dostupnim informacijama iz Vlade, među šest osiguravatelja nije i njemački Ergo, kako se prije pisalo, ali se u utrku uključio još jedan veliki globalni igrač, Grupacija Generali .
Već je poznato da je pismo namjere poslao i američki AIG , kompanija koja je prisutna u čak 90 zemalja i ostvaruje prihod koji značajno nadmašuje hrvatski BDP. Osim nje, interes za CO pokazali su austrijski osiguravatelji Grawe Group i VIG, poljski PZU, za koji se otpočetka čini da je najviše ‘zagrizao’, te slovenski Triglav.
U grupi zainteresiranih kupaca kojima osiguranje nije osnovni biznis domaći su Adris, Europska banka za obnovu i razvitak, IFC, Međunarodna financijska korporacija iz grupacije Svjetske banke, te private equity fond Ana Capital.
U Vladinim redovima, čini se, najviše uzbuđenje vlada oko pisma namjere američkog AIG-a koje je stiglo pomalo neočekivano. Na takav razvoj događaja vjerojatno je utjecala činjenica da Robert Benmosche, glavni izvršni direktor AIG-a, već godinama dio vremena provodi u Hrvatskoj, u svom vinogradu na Pelješcu te u vili u Dubrovniku, pa su mu lokalna događanja dobro poznata. S druge strane, ne može se isključiti ni mogućnost da jedan od najvećih osiguravatelja u svijetu doista ima poslovne planove u Hrvatskoj. Primjerice, kupnja udjela u Croatia osiguranju mogla bi mu poslužiti kao ulaz u osvajanje tržišta cijele regije.
Robert Benmosche, direktor AIG-a, u svom vinogradu na Pelješcu
Što je AIG doista naumio bit će jasno nakon 20. rujna, do kada potencijalni kupci moraju dati neobvezujuću ponudu. Isto vrijedi i za sve ostale zainteresirane investitore. Iako u Vladi ne kriju zadovoljstvo interesom koji su pokazali za CO u prvom koraku, naravno, ne može se isključiti mogućnost da je pravi razlog negdje drugdje. U financijskim krugovima vjeruje se da su neki investitori poslali pismo namjere samo da bi stekli pravo na dobivanje ponudbene dokumentacije i stekli bolji uvid u poslovanje tvrtke.
Za konačni odabir kupca, uz njegovu reputaciju, naravno, bit će ključna cijena koju je svatko od njih spreman platiti za udjel od oko 42 posto, koliko država planira prodati u Croatia osiguranju.
No, u slučaja da neobvezujuću ponudu predaju i velike osiguravateljske kuće, AIG ili Generali, koji se itekako brinu o reputaciji, oni si vjerojatno ne bi dopustili da se izlažu riziku glatkog odbijanja. Premda se spekuliralo da su konzultanti procijenili CO vrlo nisko, s obzirom na iskazani interes investitora, izgledno je da bi država prodajom svog udjela ipak mogla dobiti solidan iznos.
Nakon 20. rujna bit će poznato i tko je zainteresirna za kupnju Hrvatske poštanske banke, odnosno koliko su investitori u ovom trenutku voljni ulagati u bankarsku industriju. O HPB-u su se raspitivale brojne banke, ali kao najizgledniji ponuđači spominju se austrijska Erste banka i mađarski OTP, koji su već prisutni na hrvatskom tržištu i vjerojatno žele ojačati svoju tržišnu poziciju.
Premda se u političkim, pa i nekim stručnim krugovima učestalo ponavlja da država ne bi trebala prodavati svoju imovinu, pogotovo jeftino, činjenica je da se one teško mogu razvijati bez dodatnog kapitala, koji država nema. Ako bi Croatia osiguranje i HPB u konačnici dobile renomirane strateške ulagače, kojima je stalo do daljeg razvijanja tih dviju državnih institucija, bila bi to korist za cijelu ekonomiju.