Vidjet ćete da će Kolinda izbore raspisati 22. studenog jer je shvatila kako nama u Vladinoj koaliciji sada odgovara da što ranije iziđemo na birališta. Sve analize govore da SDP i koalicijske stranke rastu, a HDZ i desnica stagniraju, i po nama, izbori mogu biti već 8. studenoga ili još ranije. Toga su svjesni u HDZ-u i Predsjedničkom uredu, i Kolinda će napraviti sve što može kako bi pomogla Tomislavu Karamarku i odgoditi izbore do zadnjeg ustavnog roka. Samo naprijed, što god pokušaju, ipak ćemo mi pobijediti – ispričao je u nedjelju ministar u Vladi Zorana Milanovića kad smo razgovarali o predizbornoj kampanji koju će Socijaldemokratska partija Hrvatske početi ove subote.
“Ide nam sve bolje. Čini se da ipak imamo šansu iako će biti vrlo, vrlo napeto”, istog dana zaključio je i pripadnik vodstva SDP-a, koji je još nedavno duboko sumnjao u mogućnost izborne pobjede.
Izjave dvojice spomenutih poznatih političara prilično precizno oslikavaju situaciju u SDP-u, koja je bitno drukčija nego početkom ove godine. U to je vrijeme vladala opća depresija zbog loših ekonomskih rezultata, niskog rejtinga Vlade, sukoba s braniteljima, usto pojačana neočekivanim porazom Ive Josipovića na predsjedničkim izborima. Devet mjeseci poslije situacija je bitno drukčija i, barem prema vani, većina dijeli Milanovićev optimizam, a utihnuli su i kritičari šefa stranke poput Zlatka Komadine, koji je ipak odbio ponudu šefa SDP-a da nosi Kukuriku-listu u 8. izbornoj jedinici uz zakovito objašnjenje: “Ja ne mijenjam stavove iz dana u dan.”
U prijevodu, idemo pričekati izbore, a onda, kakav god bio rezultat, slijedi preslaganje u SDP-u.
U ovakvoj atmosferi izborna kampanja kreće u subotu 26. rujna iz Doma sportova. Stranka je mobilizirala sve potencijale i na zagrebački skup dolazi više od pet tisuća članova, Antun Vujić dovršio je tekst nove socijaldemokratske strategije, a Branko Grčić i članovi SDP-ova gremija dovršavaju programsku deklaraciju. Iako je još u srijedu bilo neizvjesno hoće li biti završena prije subote, jer je “sirovi” tekst tek nedavno poslan šefovima ostalih koalicijskih stranaka i oni sada trebaju unijeti vlastite stavove, i potom sve sklopiti u koherentnu cjelinu. Puno posla, a malo vremena.
“Potpuno je nevažno hoćemo li ciljeve definirati nekoliko dana prije ili poslije”, smatra član ekipe koja je pripremala ekonomske smjernice, i dodaje: “Važni su rezultati i možete li ih ostvariti, a naša Vlada je pokazala da može. Na redu je novi korak naprijed, a to znači najava smanjenja poreza i povećanja plaća, plus nastavak Vladine obrane siromašnih, blokiranih i zaduženih građana koji su nastradali zbog švicarskog franka”, pojasnio je sugovornik Globusa.
Tu je i Antun Vujić, od kojega je Milanović prije dva mjeseca naručio izradu nove socijaldemokratske strategije. Kao što se očekivalo, bivši ministar kulture sporovozno je odradio zadatak i napisao glavne smjernice, koje će biti prezentirane na skupu u Domu sportova. Vujićev plan nudi ono što, manje-više, već provodi Milanovićeva Vlada; nipošto ne treba forsirati politiku štednje jer se time guši mogućnost razvoja, a na drugoj strani, traži se povećanje izdvajanja za kulturu, obrazovanje, zdravstvo i socijalnu politiku. To je taj najavljeni zaokret ulijevo koji Milanović i Vlada, uostalom, provode u djelo na primjeru pomaganja štedišama u francima ili povećanju raznih vrsta socijalnih naknada.
Poznata Vujićeva maksima koja glasi da se socijaldemokracija mora radikalizirati barem onoliko koliko su se radikalizirale socijalne okolnosti, mogla bi postati barem neformalni moto subotnjeg početka predizborne kampanje.
Ali kudikamo važnije pitanje jest koji su ciljevi SDP-a u kampanji?
O tome sam početkom tjedna pričao s trojicom visokih SDP-ovih dužnosnika i dobio vrlo slične odgovore. Pritom je znakovita podudarnost njihovih stavova ako se uzme u obzir da pripadaju različitim, štoviše suprotstavljenim, frakcijama u Socijaldemokratskoj partiji. Jedan je član Vlade i lojalan je Zoranu Milanoviću, drugi pripada SDP-ovoj unutarnjoj opoziciji, a treći spada među one koji se u budućnosti, vjerojatno, vide na čelu stranke i u posljednje vrijeme se javno ne eksponira.
Unatoč međusobnim razlikama, svi sugovornici su gotovo identično definirali što i kako treba napraviti u idućih šezdeset dana.
Prvo, za relativnu pobjedu na izborima treba osvojiti 835.000 glasova. Na prvi pogled skroman cilj u usporedbi s izborima 2011. kad je Kukuriku-koalicija dobila 957 tisuća, a puno manje od 2007. u kojoj su SDP, HNS i ostatak ljevice osvojili 1,040.000 glasova. I izgubili jer su nastupali odvojeno pa je Ivo Sanader prilično lako osvojio svoj drugi premijerski mandat.
Drugo, to bi trebalo osigurati 64-65 saborskih mandata, tek nešto manje od 67 koliko je kao cilj prije nekoliko mjeseci postavio Zoran Milanović.
Uzgred, na izborima 2007. HDZ je dobio 834.000 glasova i 66 mandata. Ako taj broj usporedimo s ovogodišnjim ciljem SDP-a, uočava se da je u pitanju razlika od samo tisuću glasova.
Treće, kako bi postigli prva dva cilja, u Kukuriku-kaliciji su maksimalno angažirani i sa svojim će ljudima pokriti svih 6500 biračkih mjesta. Na svakom biralištu u državi biti će po jedan aktivist SDP-a i ostalih stranaka, osim rijetko naseljenih dijelova kao što je Dalmatinska zagora, gdje će aktivisti pokrivati do tri izborna mjesta. A na dan izbora već od ranog jutra aktivisti će obilaziti potencijalne birače, i poticati ih da iziđu na glasanje.
“Sada sam 80 posto uvjeren da pobjeđujemo”, zaključit će Milanovićev ministar. Iako je pitanje njegovih prognoza otvoreno, jer je na dan predsjedničkih izbora uvjeravao kako je Ivo Josipović “sigurni pobjednik” i da će osvojiti 52 posto glasova.
Čini se da bi upravo Ivo Josipović mogao imati važnu ulogu u predstojećim izborima jer njegova koalicija s Radimirom Čačićem, prema tajnom istraživanju koje je početkom rujna organizirao SDP, iznenađujuće, u nekoliko jedinica prelazi izborni prag. U SDP-u nisu očekivali ovakve rezultate bivšeg šefa države, koji ponovno postaje važan lik na političkoj sceni, međutim vrlo su zadovoljni ukupnim rezultatima jer su pretekli HDZ, a Milanović je gotovo dvostruko popuarniji od Karamarka.
Rezultate istraživanja vidjelo je samo nekoliko ljudi iz najužeg Milanovićeva kruga, a ostatak članova Predsjedništva bit će upoznat s njima u idućim danima. No iz pouzdanog izvora doznao sam kako je zabrinutost izazvao rezultat u I. izbornoj jedinici. U pitanju je urbani dio Zagreba u kojem je SDP redovito uvjerljivo pobjeđivao. Čini se da više nije tako, odnosno, Kukuriku-savez je i dalje prvi, ali s malom razlikom u odnosu na HDZ. Dodatni problem je to što prag prelazi još nekoliko lista – Milana Bandića, Orah te Josipovićeva i ponove li se ovi rezultati na izborima, SDP će ostati bez nekih mandata koje su smatrali sigurnima. Za Milanovićeve saveznike zna se tko je odgovoran:
“Davor Bernardić ne radi dobro. Iako smo prvi, trebamo bolji rezultat. Ako na kraju narastemo u Zagrebu, to će biti zahvaljujući Milanoviću koji će nositi listu i izvući stvar. Zoran mjesecima obilazi Hrvatsku i rijetko je u Zagrebu, ali kad počne kampanja, on je u stanju dignuti ovdašnji rejting Kukuriku-koalicije”, drži saborski zastupnik SDP-a.
A tu je i pitanje četiriju kritičnih izbornih jedinica, 4., 5., 9. i 10., u kojima HDZ i dalje uvjerljivo vodi. Može se dogoditi da rezultati u Slavoniji i Dalmaciji odluče o pobjedniku, bez obzira na to kako će Vladina lista proći u Zagrebu.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
