Na vidiku je novi spor na relaciji Kolinda Grabar Kitarović – Zoran Milanović. U pitanju je, potvrdili su za Globus izvori bliski i Predsjedničkom uredu i Vladi, tko će od dvoje najviših političara u zemlji, ove jeseni predstavljati Republiku Hrvatsku na godišnjem zasjedanju Glavne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Iako je u pitanju tradicionalni godišnji skup i ništa ne ukazuje da će se ovoga puta na East Riveru zbivati nešto veoma bitno u međunarodnim odnosima, u Vladi nipošto nije dobro primljena predsjedničina prošlotjedna, gotovo usputna najava kako ona u rujnu planira predstavljati Hrvatsku u Ujedinjenim narodima.
Jer, ove godine, objašnjavaju u Banskim dvorima, red je na premijeru Milanoviću, budući je prošle godine u New York otišao tadašnji predsjednik Ivo Josipović. Još u vrijeme kad je Stipe Mesić obnašao dužnost šefa države dogovoreno je nepisano pravilo po kojem se, iz godine u godinu, predsjednik i premijer smjenjuju u odlascima na zasjedanje Glavne skupštine UN-a.
Tako je 2013. u New York otputovao Milanović, 2014. Josipović i ove je godine, po tom redoslijedu, ponovno na redu predsjednik Vlade.
Ali čini se da tako ne misli predsjednica Republike.
“Ona bi željela otići na zasjedanje Ujedinjenih naroda”, kratko je u nedjeljno poslijepodne prokomentirao njezin suradnik.
I ništa više od toga jer ni na Pantovčaku nisu sigurni kako će se razvijati ova situacija. Ali posve je sigurno da Kolinda Grabar-Kitarović stoji iza svojih prošlotjednih riječi iz Bratislave, gdje nije samo najavila put u New York nego je nastupila kao državnica koja vodi vanjsku politiku svoje zemlje. Ne Vlada, nego ona.
Tako je na kraju boravka u Bratislavi objasnila kako je o svojoj jadransko-baltičkoj inicijativi razgovarala sa slovačkim predsjednikom Kiskom i Davidom Cameronom, premijerom Velike Britanije, a najavila je i da će razgovarati i s premijerima Višegradske skupine. Rekla je: “Koristit ću se svakom prilikom, uključujući i Glavnu skupštinu Ujedinjenih naroda ove jeseni, kako bih okupila predsjednike ili premijere s ovih prostora, između Baltika i Jadranskoga mora i razgovarala s njima i o konkretnim pitanjima političkih odnosa, sigurnosti, ali i gospodarskog povezivanja, prometne infrastrukture i energetske neovisnosti.”
Usto je dodala da želi redefinirati odnos s Velikom Britanijom, “da bude puno moderniji, da budemo partneri u rješavanju gorućih pitanja kad je riječ o Europskoj Uniji i prostoru jugoistoka Europe. Razgovarali smo o sigurnosnoj situaciji na jugoistoku Europe, ali i o problemu migracija i što možemo učiniti zajedno kako bismo osnažili i naše odnose i EU”.
Drugim riječima, Kolinda Grabar-Kitarović postavila se kao da je ona državnica koja kreira hrvatsku vanjsku politiku, formulira nove multlateralne međunarodne inicijative i započinje redefiniranje odnosa s jednom od najvažnijih država svijeta.
Ništa od tih najava predsjednice Republike nije izazvalo osobit interes domaćih medija. Prenijeli su tek njezinu izjavu, i gotovo.
Ali, ni u Vladi, u Ministarstvu vanjskih poslova, nemaju saznanja o kakvim se akcijama radi i što bi to trebalo značiti.
Ustav u članku 94. propisuje kako predsjednik Republike predstavlja i zastupa Hrvatsku u zemlji i inozemstvu, a u članku 99. piše kako “Predsjednik i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike”.
Ali ni Ustav ni zakoni ne definiraju tko od najviših dužnosnika treba sudjelovati u radu Generalne skupštine. Iako je to, ponajprije, birokratski događaj od kojega se može teško profitirati. Najsvježiji je primjer Ive Josipovića, koji je prošle godine otišao u New York i ipak izgubio izbore.
To dobro zna i Milanović, koji je svjestan da njegova premijerska budućnost ne ovisi o kratkom nastupu u UN-u, međutim teško je vjerovati da će biti spreman prihvatiti to da se Kolinda pokušava progurati, iako nije nezin red. Ili ne bi trebao biti.
Osim toga, u UN će doći svjetska politička krema, Barack Obama, Angela Merkel, Francois Hollande, Vladimir Putin, David Cameron, i svaki imalo ambiciozniji političar, a osobito Milanović, želi biti dio tog događaja. Ili obratno – ne želi deklariranoj protivnici prepustiti svoje mjesto.
“S Josipovićem smo se dogovorili da on ide 2014, a ove godine je Zoranov red. Samo što Josipovića više nema i tek trebamo vidjeti kako će se razvijati situacija. Po nekakvoj logici, u New York treba otputovati premijer”, rekao mi je bliski suradnik Zorana Milanovića.
A na pitanje kako gledaju na ambiciju predsjednice da vodi vanjsku politiku, u vrhu Vlade će odmahnuti rukom u stilu “to su gluposti”.
Ionako između Vlade i predsjednice nema nikakve komunikacije, osim kada se ona i Milanović znaju susresti po službenoj dužnosti na istome mjestu. Tako su u tekućem tjednu dvaput prisiljeni biti jedno pokraj drugoga – u ponedjeljak u šumi Brezovica na Danu antifašističke borbe, a onda u četvrtak prilikom proslave Dana državnosti.
U kakvim su međusobnim odnosima, vidjelo se doslovno tri dana nakon što je Kolinda Grabar-Kitarović preuzela predsjedničku funkciju i odmah ušla u otvoreni sukob s premijerom Zoranom Milanovićem. Buknuo je takvim intenzitetom da je već tada bilo teško zamisliti mogućnost primirja između njih, pošto je predsjednica javno zatražila ostavku Milanovića i njegove Vlade.
Prethodno ni Milanović nije pokazao koncilijantnost; izbjegao joj je uputiti običnu kurtoaznu čestitku, a u Vladi su (off the record) uvjeravali kako je izborna pobjeda Kolinde Grabar-Kitarović neustavna jer nije osvojila natpolovičan broj glasova u drugom izbornom krugu.
Prije toga Milanović je znao reći da u Hrvatskoj predsjednik Republike ne odgovara premijeru, i obratno. “Ali i predsjednik Vlade i predsjednica države za svoj rad odgovaraju Saboru i možda je to mjesto gdje se možemo naći. Iako bi bilo dobro najprije utvrditi o čemu će se razgovarati jer se i ovako uvijek možemo čuti telefonom”, glasilo je njegovo objašnjenje zašto odbija susret s Kolindom Grabar-Kitarović.
U međuvremenu su se njih dvoje sreli na sjednicama Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, na kojima su vodili konstruktivne razgovore. Međutim, Milanović je odlučno odbacio njezin poziv da dođe u Predsjednički ured kako bi razgovarali o situaciji u Hrvatskoj, jer je procijenio da bi na taj način implicirao kako Kolinda Grabar-Kitarović počinje preuzimati političku inicijativu u državi, što u Vladi odbijaju, pa i po cijenu novog sukoba. Iako su Vesna Pusić, Boris Miletić i Silvano Hrelja, lideri ostatka Kukuriku-koalicije, otišli k predsjednici na Pantovčak, Milanović je ostao nepopustljiv. Kao što nije htio popustiti ni oko otkazivanja vojnog mimohoda u Zagrebu 4. kolovoza, kojem se protivila predsjednica Republike.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da Milanovićevo drčno ponašanje, malo-pomalo podiže rejting Kukuriku-koalicije.
Zato će biti interesantno vidjeti hoće li novi sukob započeti i oko predstojećeg puta na sjednicu Glavne skupštine Ujedinjenih naroda.
SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA:
