ZAGREB - Brojnim kritikama koje je Vlada dobila zbog rebalansa i proračuna za 2013. godinu pridružio se i Odbor za fiskalnu politiku, stručno tijelo koje nadzire provođenje Zakona o fiskalnoj odgovornosti (ZFO). U priopćenju izdanom nakon osme sjednice Odbor je izrazio “zabrinutost oko mogućnosti ostvarivanja fiskalnog pravila u 2012. godini”.
PRORAČUN ZA 2013. Linić: 'Rezat ćemo dodatke na plaću, a osnovice i koeficijenti ostaju
Fiskalno pravilo traži da se ukupni rashodi općeg proračuna, kao udjel u BDP-u, smanje za najmanje jedan postotni bod. Ništa bolje ocjene nisu dobile ni projekcije za iduće tri godine jer postoji “veoma visok rizik” da se pravila neispune.
Sređivanje plaća
“Proračun je planiran uz optimistično očekivanje gospodarskog rasta od 1,8 posto dok većina domaćih i međunarodnih organizacija realan rast BDP-a procjenjuje u rasponu od nula do 1 posto. Posljedično, ako rast bude manji od očekivanog, prihodi proračuna mogli bi podbaciti”, navodi Odbor.
Osim toga, smatra da postoji “značajan potencijal za daljnju racionalizaciju rashoda kroz središnji obračun plaća svih korisnika proračuna i pozdravlja njegovu implementaciju planiranu za 2013. godinu. Upravo da bi izgradila fiskalnu vjerodostojnost zemlje, bivša je Vlada donijela ZFO, koji je stupio na snagu početkom 2011. godine.
Nekoliko mjeseci kasnije imenovan je Odbor za fiskalnu politiku, sa zadatkom da nadzire provedbu Zakona. Pomalo neobično, na čelo Odbora, po svojoj funkciji, dolazi ministar financija. Premda nema pravo glasa, ispada da treba nadzirati sam sebe. Ostali članovi Odbora su Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, Vjekoslav Bratić iz Instituta za javne financije, Ante Žigman iz Hrvatske narodne banke, Vesna Kasum iz Državnog zavoda za statistiku Lajoš Žager sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, Nikša Nikolić uime splitskog Ekonomskog fakulteta i Hrvoje Arbutina s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Slabosti Odbora
Slabosti Odbora brzo su uočene, a na njih, u svom posljednjem izvješću o Hrvatskoj, upozorava i MMF. Izričito preporučuje jačanje fiskalnog odbora, uključujući jasnije definiranje njegova mandata, osiguranje resursa za njegov rad, kao i neovisnosti o izvršnoj vlasti.
- Posebice treba pojasniti da se od Odbora očekuje da ocjenjuje poštovanje ZFO-a, treba nedvosmisleno definirati tehničke parametre tih ocjena i zahtijevati pisana izvješća. Nadalje, raspored sastanaka Odbora mogao bi se ustaliti te uskladiti s fiskalnim kalendarom.
Da mu je potreban veći značaj, uvidio je i sam Odbor, pa je na posljednjoj sjednici raspravljao i o izmjenama ZFO-a kojima bi se propisalo da se njegov rad regulira zakonom, a ne uredbom, te da postane radno tijelo Sabora.
HNB upozorava: 'Rastu inflacija i nezaposlenost, plaće stagniraju, a kupovna moć pada... Ne nazire se početak oporavka!'
Riječ agencija
Iako je ministar financija Slavko Linić izrazio spremnost da poštuje fiskalno pravilo, rebalans i proračun za 2013. pokazali su da mu to baš ne ide glatko. To je, očito, probudilo i fiskalni odbor, koji je počeo ozbiljnije shvaćati svoju ulogu. No, što znači njegova zabrinutost da će Vlada prekršiti Zakon? Njegova je uloga samo razmatranje i procjenjivanje. Međutim, sam Zakon kaže da u slučaju kada se utvrdi da je “čelnik proračunskog i izvanproračunskog korisnika proračuna prekršio odredbe Zakona, mora dati mandat na raspolaganje” onome tko ga je imenovao.
Očito je da ni sam zakon nije jasan u pogledu sankcija. Teško je utvrditi tko je zapravo odgovoran, jesu li to ministri, ravnatelji agencija, čelnici poduzeća, lokalnih uprava...
Na koncu, ministar financija u prijedlogu proračuna ništa ne kaže o tome uklapa li se on u Zakon, što Odbor smatra da bi trebao činiti. Bez obzira što se proračun ne referira na Zakon, sve upućuje na njegovo kršenje.
U samom Zakonu mnogo je nejasnoća, a Vlada je pokazuje da, koliko god to željela, nije u stanju obuzdati povećanje javne potrošnje. Najvažniju presudu, čini se, donijet će rejting agencije.
Rashodi se ne smanjuju, nego rastu
U odnosu na prvotni plan, prijedlogom rebalansa rashodi su povećani za 1,5 milijardi kuna. Kada se uključe izvanproračunski fondovi, rashodi na razini konsolidirane središnje džrave povećani su za 2,5 milijardi kuna, uglavnom zahvaljujući većim izdacima za Hrvatske vode i Hrvatske ceste.
U 2013. rashodi će na razini konsolidirane središnje države rasti za 4,9 milijardi kuna, a ukupni manjak države proširit će se sa 3,5 na 3,8 posto BDP-a.