Otvaranje milijun novih radnih mjesta do 2020. i povećanje BDP-a po stanovniku sa sadašnjih 36 na 44 posto europskog prosjeka glavni su ciljevi Strategije jugoistočne Europe 2020., predstavljene na jučerašnoj ministarskoj konferenciji Investicijske komisije za jugoistočnu Europu, održanoj u organizaciji vlasti BiH i Vijeća za regionalnu suradnju.
Strategija je usuglašena s vladama zemalja regije, koje su odgovorne za provedbu dogovorenog: podizanje konkurentnosti preko daljnje liberalizacije trgovanja, poboljšanja obrazovanja i povećanja efikasnosti birokracije.
Operacionalizaciju mjera tehnički i financijski će im pomoći Europska komisija, jer je plan usklađen s europskom strategijom razvoja do 2020., poručeno je sa skupa održanog pod sloganom “Radna mjesta i prosperitet u europskoj perspektivi”.
Zbog ekonomske krize gospodarska pitanja moraju biti prioritetna, upozorio je predstavnik EU u BiH Peter Sorensen. Regija je osuđena na suradnju, jer svi zajedno nemamo BDP veći od portugalskog, istaknuo je glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju Goran Svilanović.
On je upozorio kako se regija u posljednjih 15 godina razvijala bez rasta broja zaposlenih, ali je zato u pet godina gospodarske krize izgubljeno čak 800.000 radnih mjesta. Zato je cilj novousvojene regionalne strategije povećanje prosječne stope zaposlenosti sa 39 na 44 posto, udvostručavanje regionalne trgovinske razmjene sa 94 na 210 milijardi eura i povećanje BDP-a po stanovniku sa sadašnjih 36 posto na 44 posto europskog prosjeka.
Cinično govoreći, odgovara nam kriza jer ona usporava i Europu pa nam daje šansu da je brže stižemo, rekao je Svilanović. Među bitnim mjerama za povećanje konkurentnosti je reforma obrazovanja i povećanje visokoobrazovanih za 300.000 u idućih sedam godina, od čega bi čak trećinu činili mladi obrazovani Hrvati. Prema podacima iz 2010., Hrvatska je imala 504.800 visokoobrazovanih, samo 40.000 manje od Srbije koja ima dvaput više stanovnika.
Po većini pokazatelja ionako prednjačimo, a prema Strategiji, u čijoj je izradi je sudjelovala u Milanovićeva Vlada, Hrvatska bi samo u sedam godina doživjela impresivan napredak: proizvodnju roba i usluge povećali bismo više nego dvostruko, sa 35,4 milijardi eura godišnje na 80 milijardi, izvoz po stanovniku skočio bi s četiri na devet tisuća eura, za četvrtinu bi nam porasao BDP po zaposlenome, pritom bi porasla i stopa zaposlenosti sa 41 na 47 posto, a broj visokoobrazovanih sa 505 na 605 tisuća.
Strategija se sastoji od niza konkretnih mjera poput, primjerice, olakšavanja međusobnog priznanja diploma ili uvođenja brze internetske procedure carinjenja, a njenu provedbu procjenjivat će Europska komisija u sklopu svojih redovitih izvješća o napretku pojedine zemlje.
- Hrvatskoj je vrlo važno da ima konkurentnu i važnu regiju, kao što je regiji jako važno da ima jaku i konkurentnu Hrvatsku kao članicu EU - poručio je Igor Kružić, pomoćnik hrvatskog ministra gospodarstva.
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici Albanije, BiH, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Bugarske, Rumunjske i Moldavije.