U svijetu čak 60 milijuna ljudi živi s demencijom, poremećajem koji vas može lišiti pamćenja i drugih kognitivnih funkcija, kao što su razmišljanje, sposobnost donošenja odluka, jezik i ostale. Hrvatska još uvijek nema registar oboljelih, no procjene govore da imamo oko 100.000 osoba s nekom vrstom demencije od kojih je njih čak 70 posto s Alzheimerovom bolešću. Broj oboljelih je, nažalost, u stalnom porastu, a Međunarodno društvo za Alzheimerovu bolest procjenjuje kako će se ukupan broj oboljelih u svijetu do 2050. popeti na čak 139 milijuna osoba. Svake tri sekunde jedna osoba u svijetu razvije demenciju koja je trenutno globalno sedmi po redu uzrok smrtnosti i jedan od glavnih uzroka disabiliteta i nesamostalnosti, naročito među starijim osobama.
Demencija nastaje kad dođe do oštećenja ili gubitka živčanih stanica u mozgu i kad stanice više ne mogu međusobno komunicirati. Iako se pretežno javlja kod starijih osoba, oboljeti mogu i mlađe osobe, no ono što stručnjaci često ponavljaju i možda je najvažnije da svi upamtimo jest da demencija nije normalan dio starenja, nego posljedica oboljenja mozga. I još jedan važan podatak: bolest počinje mnogo prije nego što se pojave prvi simptomi pa tako taj dvadesetogodišnji proces može početi već u četrdesetim godinama dok ste u punoj snazi i uvjereni da je demencija nešto što vas se još ne tiče. No, tiče nas se svih itekako s obzirom na galopirajući rast oboljelih, kao i na to da se, prema procjenama, čak 40 posto slučajeva demencije moglo odgoditi ili prevenirati kad bi ljudi počeli živjeti zdravijim načinom života i više brinuti o sebi. Iako za demenciju nema lijeka, dobra vijest je da možemo učiniti mnogo toga da smanjimo rizik za razvoj te bolesti. Istraživanja su pokazala da su genetski faktori odgovorni za samo 1 posto demencija, a za sve ostalo odgovorni su rizični faktori na koje možemo utjecati. Uz tjelesnu aktivnost, nošenje sa stresom, spavanje, brain fitness i društvenu uključenost, jedan od glavnih faktora rizika na koji se može utjecati jest prehrana jer postoje namirnice koje dokazano pomažu u očuvanju i jačanju zdravlja mozga, kao i one koje ga dokazano potkopavaju te ubrzavaju procese koji dovode do demencije. Što i kako jesti da očuvamo mozak zdravim i funkcionalnim što dulje najbolje znaju vrhunski hrvatski neurolozi Vladimira Vuletić, Hrvoje Budinčević i Zdravka Poljaković, koje smo pitali koje su namirnice najčešće na njihovom jelovniku, a koje izbjegavaju kako spriječili kognitivno propadanje.
Mediteranska prehrana
- Trudim se što više biti na mediteranskom načinu prehrane koji je bogat voćem, povrćem, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, ribom i maslinovim uljem kao i piti dovoljno tekućine i to naročito vode, a riječka voda je odlična. Najbolje je da je hrana svježa i raznovrsna, a preferiram sezonske namirnice, posebno voće i povrće. Konzumiram redovito na tjednoj bazi ribu, brokulu, orašaste plodove, bobičasto voće, posebno borovnicu, a izbjegavam hranu bogatu kalorijama, šećerom, natrijem, prženu hranu, margarin i slično. Ponekad se počastim crnom čokoladom, a vikendom ponekad popijem čašu crnog vina. Za doručak radnim danom pojedem jogurt i žitarice, a vikendom i kada ne radim jaja - rekla nam je doc. dr. sc. Vladimira Vuletić, predstojnica Klinike za neurologiju u KBC Rijeka i predsjednica Udruge Parkinson i mi. No, istaknula je i da, kad je riječ o kognitivnom propadanju, uz pažljivu prehranu, svakako treba voditi računa o kognitivnoj rezervi, to jest raditi raznovrsne kognitivne treninge, učiti nove stvari, rješavati križaljke, sudoku i slično. Važno je, poručuje, uz ostale fizičke aktivnosti, i svaki dan šetati, družiti se te biti socijalno aktivan.
Bez soli, molim
Doc. prim. dr. sc. Hrvoje Budinčević, specijalist neurologije, subspecijalist intenzivne medicine i cerebrovaskularnih bolesti iz Zavoda za neurologiju Kliničke bolnice "Sveti Duh" itekako je svjestan da hranom možemo zaštititi mozak. Tako on za zdravlje mozga, kad god može, daje prednost konzumiranju cjelovitih žitarica s jogurtom ujutro, a ribi s lisnatim povrćem tijekom dana. I on preferira bobičasto voće, poput borovnica i grožđa, te nikada ne soli hranu, a kao preljev za salatu koristi mješavinu maslinovog ulja i jabučnog octa. Kao primjer dobre prehrane za mozak ističe mediteransku prehranu.
- Ona je bogata voćem i povrćem, prednost daje ribi i peradi naspram crvenog mesa, maslinovom ulju naspram drugih vrsta ulja, uz umjerenu konzumaciju mliječnih proizvoda i slatkiša, te vina (do jedne čaše dnevno) - kaže, no kao i ostali naši sugovornici, upozorava da su, uz prehranu, izuzetno važni i ostali faktori na koje možemo utjecati.
- Za zdravlje mozga, osim prehrane koja bi trebala biti temeljena na mediteranskoj dijeti, važna je redovita tjelesna aktivnost. Ta tjelesna aktivnost treba biti umjerenog intenziteta i trajanja bar 2,5 sata tjedno. Odnosno, kada se preračuna, pet puta tjedno po 30 minuta, a može biti vrlo jednostavna kao, na primjer, hodanje. Osim toga, za zdravlje mozga i sprečavanje kognitivnog propadanja s razvojem demencije, neophodna je takozvana mentalna stimulacija koja uključuje kreativne aktivnosti (crtanje, pisanje, izrada rukotvorina), učenje novih vještina (npr. jezik, ples...) te rješavanje zadataka (npr. križaljke, igranje društvenih igara, volontiranje...), dovoljna količina sna, adekvatna hidracija i kontrola stresa (npr. metode relaksacije). Socijalna uključenost je također vrlo bitna te uključuje druženje, primjerice s prijateljima i obitelji - ističe dr. Budinčević.
Raznovrsnost, bez pretjerivanja
- Možda i nisam najbolji primjer pravilne prehrane, ali svakako što godine više idu, to više pazim da prehrana bude što je moguće zdravija, u skladu s novim spoznajama o važnosti prehrane za zdravlje općenito. A i organizam s godinama manje trpi nezdravo - kaže prof. dr. sc. Zdravka Poljaković, specijalistica neurologije i voditeljica Zavoda za intenzivno liječenje i cerebrovaskularne bolesti Klinike za neurologiju KBC-a Zagreb.
- Ono što se posebno trudim jest da jedem više obroka. Ranije je uglavnom postojao jedan obilni i glavni obrok, no to sada izbjegavam te u idealnim danima imam i 4-5 manjih obroka od kojih je jutarnji postao obavezan, što svakako preporučujem, a zapravo je samo stvar navike. Što se vrste hrane tiče, doista mislim da ne postoji univerzalan recept za svakoga, ali isto tako mislim da mi svi osjećamo vrstu hrane koja nam odgovara. U mom slučaju su to svakako na prvom mjestu proteini, ponešto i masti, a na zadnjem ugljikohidrati. No sigurno ima ljudi čija je piramida obratna što nije nužno loše ako su količine primjerene - smatra dr. Poljaković ističući da je, po njezinom mišljenju, ljudski organizam predviđen za raznovrsnu prehranu te da ekstremi nisu zdravi.
Može i pokoji čvarak
Njezini se obroci, otkrila nam je, sastoje na prvom mjestu od mliječnih prerađevina, koje nerijetko uključuju čak i masnije sireve (ali u manjim količinama), mesa i ribe, potom slijedi povrće i na kraju povremeno žitarice. Tjestenina, riža i kruh su isto na jelovniku, ali značajno rjeđe, dok "slatko" (kolači i ostali slatkiši), da se nju pita, ne bi trebalo niti postojati.
- Moj tipični jutarnji obrok sastoji se od svježeg sira, jogurta, povremeno jaja i eventualno narezaka (u manjim količinama), idealni ručak je od povrtne, po mogućnosti krem juhe i potom mesa ili ribe, a večera ponovno od nemasnog sira ili sendviča ili, na primjer, sirove paprike punjene opet sirom - nabraja dr. Poljaković koja u ovu kombinaciju nerijetko ubaci i poneki komadić slanine ili pokoji čvarak. Utješno je da si, eto, i to možemo priuštiti s naglaskom na "poneki" ili "pokoji", a to znači s mjerom. Naime, za probavni sustav, koji je zasigurno važan ključ zdravlja organizma pa tako i adekvatnog kognitivnog funkcioniranja, bitna je raznovrsnost bez pretjerivanja, naglašava dr. Poljaković napominjući da je danas teško raspravljati o kvaliteti namirnica, no ona vjeruje da namirnice proizvedene u privatnim dobrima imaju ipak značajnu veću vrijednosti od onih nabavljenih u velikim trgovačkim lancima.
Družite se i "izazivajte" svoj mozak
Na kraju se opet vraćamo na poruku koja se provlači kroz cijeli razgovor, a to je da samom prehranom, ma kako ona bila pomno planirana i odabrana, nećemo uspjeti sačuvati oštar um do duboke starosti. Tako i dr. Poljaković ističe da je, što se održavanja kognitivnog statusa tiče, prehrana važna, ali da su još važniji ostali elementi svakodnevnog života koji nam donose zadovoljstvo, poput ugodnog društva, fizičkih aktivnosti koje nas vesele i zabavnih i zanimljivih intelektualnih zadataka koje si namećemo. - Samoća i inaktivnost dovode do depresije, a depresija dokazano povećava rizik i za razvoj kognitivnih poteškoća i demencije. Hrana mora biti ipak potreba, a ne samo zadovoljstvo, jer ako se "tješimo" hranom, rezultat će biti povećana tjelesna težina i novi rizik za bolest - upozorava dr. Poljaković te poručuje: - Jedite ono što volite, ali u primjerenim količinama i uživajte u hrani koja vam odgovara. No, nadasve ispunite svoj život zanimljivim sitnicama i aktivnostima koje vas vesele i u društvu koje vas motivira, i nikako ne odustajte od izazova.