Više od 40 posto hrvatskih kućanstava ima većih ili manjih problema u plaćanju zdravstvenih usluga, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Prema tim podacima, 40,7 posto kućanstava u Hrvatskoj u 2016. se suočavalo s većim ili manjim poteškoćama u plaćanju zdravstvenih usluga. Ipak, većina njih, 59,3 posto, razmjerno lako je pokrivala troškove zdravstvenih usluga, proizlazi iz podataka euro-statističara. Time se potvrđuje stara teza da će hrvatski građani, neovisno o visini dohotka, za zdravlje ipak uvijek moći izdvojiti dio svojih primanja.
Najveće poteškoće u plaćanju zdravstvenih usluga u EU imaju Grci. Naime, čak 90 posto grčkih kućanstava u 2016. se suočavalo s većim ili manjim poteškoćama u podmirivanju troškova zdravstvenih usluga. Slijede Mađari: 74 posto kućanstava u toj zemlji suočava se s problemima u podmirivanju troškova zdravstva. Cipar, otočna članica EU-a, koju je nedavna kriza prilično potresla, zauzima neslavno treće mjesto ljestvice EU-a odozdo, budući da 72 posto tamošnjih kućanstava ima problema u plaćanju zdravstva. Među članicama Unije u kojima stanovništvo ima velikih problema u podmirivanju troškova zdravstva su i Latvija, Slovačka i Italija.
Drugu stranu medalje čine bogatije članice Unije, u kojima viši životni standard stanovništvu omogućava i da razmjerno lako snosi trošak zdravstvenih usluga. Najlakše je to, barem ako je suditi po podacima euro-statistike, u Finskoj, u kojoj čak 87 posto kućanstava kaže da razmjerno lako podmiruje troškove zdravstvenih usluga. Slijedi Velika Britanija, u kojoj 86 posto kućanstava u načelu nema većih problema pri podmirivanju troškova zdravstva, te Njemačka, s 85 posto kućanstava koji nemaju većih problema u plaćanju zdravstvenih usluga.
Kada je riječ o EU kao cjelini, podaci Eurostata pokazuju da 71 posto kućanstava razmjerno lako snosi trošak zdravstvenih usluga. Preostalih 29 posto ima više ili manje poteškoća u podmirivanu troškova zdravstva. No, ovdje valja napomenuti kako se zdravstveni sustavi jako razlikuju od zemlje do zemlje.