Inventura

KAKO JE U 10 GODINA EURO PROMIJENIO SLOVENIJU Prosječna plaća premašila je tisuću eura, pojeftinila je hrana, ali rasli su ostali životni troškovi

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 23.12.2016. u 15:47

brezice 010107
prvi dan uvodjenja eura u sloveniji
cijene obu?e istaknute u tolarima i eurima
foto:davor pongracic
-novosti-
slovenija euro
za slobodnu dalmaciju
Davor Pongračić / HANZA MEDIA

Prvi dan uvođenja eura u Sloveniji u siječnju 2007. godine

Životni troškovi u tom su razdoblju povećani za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su u znatnije rasle i prosječne plaće, za gotovo 30 posto

Slovenija će 1. siječnja 2017. obilježiti deset godina otkako je uvela euro, što je imalo brojne učinke na građane i ekonomiju i to više pozitivnih nego negativnih.

 

Kako je objavio državni statistički zavod, životni troškovi u tom su razdoblju povećani za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su znatnije rasle i prosječne plaće, za gotovo 30 posto.

 

Kad je Slovenija 1. siječnja 2007. uvela euro i zamijenila dotadašnji tolar u gotovinskom plaćanju i financijskim transakcijama te iz Europske središnje banke trezor napunila s dvije milijarde eura gotovine, prosječna mjesečna plaća za puno radno vrijeme iznosila je samo 810, a danas je nešto iznad tisuću eura.

 

Prema statističkim podacima, natprosječno su porasle cijene usluga, pa je "zbog eura" cijena šalice kave u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto.

 

Za prosječnu plaću se prije uvođenje eura u lokalu moglo dobiti 950 šalica kave, a sada oko 840, ali je dosta artikala i pojeftinilo, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga od uvođenja eura većinom rasle.

 

Slovenija je euro uvela nakon što je ispunila četiri maastriška kriterija, postavši 13. zemlja Europske monetarne unije. Bila je prva država kojoj je to pošlo za rukom među članicama koje su u EU ušle 2004. godine.

 

Ocjenjuje se da je to znatno pomoglo internacionalizaciji gospodarstva, jer su olakšane financijske transakcije s većinom država u koje izvoze slovenska poduzeća iako su se ona na početku tužila da zbog eura više ne mogu računati na stimulativnu tečajnu politiku kojom je vlada ranije poticala izvoz.

 

Euro je  znatno utjecao i na bonitet Slovenije, njenih poduzeća i financijskih institucija. Kreditni rejting Slovenije podignut je na razinu koji je omogućavao vrlo niske kamate, ali i možda pretjerano zaduživanje, što se promijenilo tek s nastupom globalne financijske krize, a posebno krize u eurozoni. Tada je slovenski kreditni rejting smanjen četiri puta i počeo se stabilizirati tek nakon financijske injekcije države posrnulim bankama, krajem 2013. godine, a poduzete su i mjere na smanjivanju javnog duga u BPD-u radi stabilizacije javnih financija.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo