Europsko istraživanje ILO

NESTAJE SREDNJI SLOJ U EUROPI, ONI KOJI PRIMAJU 80-120% SREDNJE VRIJEDNOSTI PLAĆA A kod nas ni ta skupina građana nije srednja klasa po kupovnoj moći

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 30.11.2016. u 12:54

Zagreb, 020115.
Nakon izrazito niskih temperatura ovih dana, danas je ipak nesto toplije i grad je ponovno pun prolaznika. Foto: Damjan Tadic / CROPIX
Damjan Tadić / HANZA MEDIA

Medijan dohotka (centralna vrijednost) smanjio se tijekom gospodarske krize, a osobito u periodu od 2008. i 2011. godine

Srednji sloj u Europi nestaje, a u razdoblju od 2004. do 2011. godine broj Europljana koji se mogu smatrati srednjom klasom smanjen je za 2,3 posto. Taj pad je nastavljen i u godinama koje slijede, pokazuje studija Međunarodne organizacije rada i Edward Elgar Publishinga objavljena uz potporu Europske komisije, piše Novi list. Prema podacima s tržišta rada, gubitak srednjeg sloja još je dublji u zemljama poput Njemačke i Grčke.

„Eroziju srednjeg sloja u svijetu rada potaknulo je više faktora. Gospodarska kriza samo je jedan od njih. Kako se navodi, u nekim zemljama smanjenje srednje klase povezano je sa smanjenjem plaća i broja zaposlenih u javnom sektoru, što je pogotovo pogodilo žene na tržištu rada. Javni sektor, naime, domaćin je mnogih zanimanja koja se tradicionalno povezuju sa srednjim slojem – od nastavnika, preko državnih službenika do liječnika. No, neka od tih zanimanja, poput nastavnika, svojim primanjima danas se teško mogu svrstati u srednji sloj“, piše Novi list. Dodaje kako je u nekim zemljama ključnu ulogu odigrala emigracija određenih kategorija radnika i profesija. Osim toga, potvrđuje se da su niža kvaliteta radnih mjesta i rastući sektor slabo plaćenih poslova, kao i progresivno slabljenje mehanizama kolektivnog pregovaranja, određujući faktori za polagani nestanak srednjeg sloja na tržištu rada. S druge strane, stabilni industrijski odnosi, što je vidljivo u Nizozemskoj, Švedskoj, Francuskoj i Belgiji, vode do veće stabilnosti srednjeg sloja.

Jezgrom srednjeg sloja smatraju se oni koji imaju prihode između 80 i 120 posto medijana dohotka, a prema podacima ILO-a, njoj pripada između 23 i 40 posto kućanstava u EU-u. Ona je najstabilnija u Danskoj i Švedskoj (s udjelima od 40, odnosno 39 posto). Najniža stopa, pak, bilježi se u Latviji (23 posto) i Litvi (24 posto). No, studija je pokazala da se medijan dohotka (centralna vrijednost) smanjio tijekom gospodarske krize, a osobito u periodu od 2008. i 2011. godine.

Prema riječima Krešimira Severa, predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata, ta su mjerila jako nategnuta i u Hrvatskoj ne odgovaraju srednjem sloju  - prema toj računici u srednji sloj bi ulazili građani koji zarađuju od nepunih 5,2 tisuće do nepunih 7,8 tisuća kuna bruto mjesečno.

Po podacima DZS-a objavljenima u srijedu, medijalna neto plaća za rujan iznosila je 4921 kune, što znači da je polovina zaposlenih imala manju, a polovina veću plaću od tog iznosa.

Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj isplaćena za rujan ove godine iznosila je 5.624 kune.


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo