Ukupno financiranje u okviru Europskog fonda za strateska ulaganja (EFSI) u Hrvatskoj iznosi 186 milijuna eura i s njime bi se mogle pokrenuti dodatne investicije u iznosu od 741 milijun eura. Kada se taj iznos gleda kao udjel u BDP-u zemlje, proizlazi da je po sudjelovanju u Investicijskom planu za Europu, Junckerovom planu, Hrvatska zauzela 11 mjesto.
Najveci dobitnici tog ambicioznog europskog projekta trenutacno su Estonija, Portugal, Grčka, Španjolska i Latvija, manje razvijene zemlje Europe kojima su investicije osobito potrebne. Da bi se raspoloživa sredstva bolje koristila, kazao je Jyrki Katainen, potpredsjednik Komisije na konferenciji u Bruxellessu posvećenoj Investicijskom pIanu za Europu, ključno je što bolje informiranje privatnog sektora, primjerice putem organiziranja skupova s poslovnom zajednicom, kako bi ih se potaknulo da sudjeluju u projektima.
Hrvatska trenutačno ima pet projekata iz područja infrastrukture koje financira EIB uz podršku EFSU-a te četiri projekta odobrena malim i srednjim poduzećima. Jedan od projekata koji se navodi kao primjer zajam je Hrvatskoj elektroprivredi u iznosu od 150 milijuna eura za izgradnju nove kombi-kogeneracijske elektrane na prirodni plin za spojnu proizvodnju topline i električne energije kojom će se zamijeniti ekološki manje prihvatljiva postrojenja u Zagrebu.
- Financiranje uz potporu Plana ulaganja poboljšat će sigurnost opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj i smanjiti razinu onečišćenja, objašnjava se.
Dosad je ostvareno 3/4 Junckerovog investicijskog plana koji je ukupno težak 315 milijardi eura, a trebao bi biti realiziran u cijelosti do sredine 2018. godine. Operacije koje je odobrio EFSU ukupno iznose 47,7 milijardi eura i locirane se u svim zemljama EU.
Procjenjuje se da je dosad podržao 300.000 radnih mjesta, a do 2020. godine očekuje se da će osigurat 700.000 radnih mjesta u Europi. Specifičnosti ovog fonda, među ostalim, su u tome da je vrlo fleksibilan, angažira privatni sektor i promiče nove industrije, kao što su zelena infrastruktura i socijalna infrastruktura, a potiče i razvoj novih instrumenata financiranja. Primjerice, Finska je predstavila projekt integriranja imigranata kroz osposobljavanje i zapošljavanje koji je financiran kroz prve obveznice sa socijalnim utjecajem (social impact bond sheme). Njihov je smisao da se ocjenjuje i utjecaj koji imaju, ne samo isplativost i rizik.