ANALIZA

Porezna autonomija gradova u Hrvatskoj manja nego u Europi: Neovisnost je najjača u Zagrebu, a najmanja u Vrlici

Marko Todorov / Hanza Media

Ilustracija

 

Samo mali broj gradova u Hrvatskoj može samostalno, bez pomoći središnje države, financirati javne usluge koje pruža građanima i tvrtkama, pokazuje najnovije istraživanje zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Samostalnost

Istraživanje koje potpisuje Dubravka Jurlina Alibegović, bivša ravnateljica Ekonomskog instituta i Mostova ministrica uprave u Vladi Tihomira Oreškovića, a koje se nalazi u posjedu Jutarnjeg lista, bavi se poreznom autonomijom gradova u Hrvatskoj. Pod poreznom autonomijom podrazumijeva se sposobnost lokalnih jedinica da utvrđuju porezne stope i porezne osnovice bez utjecaja sa strane te da samostalno odlučuju kako će potrošiti taj novac.

Analiza je obuhvatila 128 gradova u Hrvatskoj. Rezultati su poražavajući jer pokazuju da hrvatski gradovi imaju razmjerno nisku razinu porezne autonomije. Jedini izuzetak od tog pravila bio je u razdoblju od 2010. do 2014. godine, kada je indeks porezne autonomije rastao i bio iznad 54, dok je u 2016. godini ponovno pao te je iznosio 41,36 bodova.

“Posljednjih desetljeća mnoge europske države nastoje ojačati autonomiju jedinica lokalne i regionalne samouprave. Od 1990-ih do danas porasla je autonomija lokalnih jedinica u većini europskih država, pa i na jugoistoku Europe. No, rezultati istraživanja o poreznoj autonomiji hrvatskih gradova pokazuju da je ona ograničena te da, u usporedbi s razvijenim europskim državama, Hrvatska ima srednji stupanj porezne autonomije”, ističe Jurlina Alibegović u studiji.

Zagreb, 220416.
Hotel Sheraton, konferencija Reforma javne uprave, perspektive i izazovi. Konferencija se odrzava u cilju predstavljanja i razmatranja kljucnih reformi u podrucju javne uprave. Na konferenciji su sudjelovali premijer Tihomir Oreskovic, potpredsjednik Vlade Bozo Petrov, ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegovic, voditelj Predstavnistva Europske komisije u Hrvatskoj Branko Baricevic i zamjenik glavnog direktora glavne uprave za ekonomske i financijske poslove Europske komisije Servaas Deroose.
Na fotografiji: Dubravka Jurlina Alibegovic.
Foto: Bruno Konjevic / CROPIX
Bruno Konjević / HANZA MEDIA

Dubravka Jurlina Alibegović

 

Upozorava i da gradovi uglavnom ne mogu samostalno utvrđivati porezne stope i osnovice, određivati kako potrošiti prikupljena javna sredstva te pružati usluge građanima koji žive u lokalnoj zajednici. U biti, manevarski je prostor gradova u fiskalnoj politici ograničen na pitanje uvođenja i visine prireza, što je mogućnost koju mnogi gradovi ni nisu iskoristili, te donekle na pitanja komunalne naknade i komunalnog doprinosa.

Veliki gradovi

“Mali je broj gradova u Hrvatskoj sposoban bez pomoći središnje države podmirivati postojeću razinu javnih usluga”, ocjenjuje Jurlina Alibegović. Podaci o poreznoj autonomiji, ali i fiskalnoj snazi hrvatskih gradova, na neki način bacaju novo svjetlo na rasprave o teritorijalnom preustroju zemlje. Naime, dosad se, kada bi se govorilo o teritorijalnom preustroju, uglavnom mislilo na ukidanje pojedinih općina. Međutim, ovo istraživanje pokazuje da problema s pružanjem javnih usluga građanima i poduzetnicima imaju i mnogi gradovi.

Inače, istraživanje pokazuje da, što se tiče porezne autonomije, najbolje stoje veliki gradovi. To se, prije svega, odnosi na Zagreb, koji ima status i grada i županije, ali i Split, Rijeku, Osijek, Zadar, Pulu, Veliku Goricu, Dubrovnik, Varaždin i Karlovac. To je uglavnom i top deset gradova po financijskoj snazi u zemlji. S druge, pak strane, vrlu nisku razinu porezne autonomije imaju Vrlika, Hrvatska Kostajnica, Opuzen, Komiža i Skradin, pokazuje istraživanje.

 


Besplatno se prijavite na portala Jutarnji.hr

Izdvajamo