IZMJENE ZAKONA

Poslodavci: Nije lako kod nas dati otkaz

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 31.03.2010. u 07:20

Dragan Matić/CROPIX

Poslodavci navode 17 razloga zašto ne mogu dati otkaz. Mnoga prava proizlaze iz kolektivnih ugovora koje i sami potpisuju

ZAGREB - Pod pritiskom poslodavaca premijerka Jadranka Kosor nedavno je najavila izmjene Zakona o radu, vjerujući da će i one pridonijeti smanjenju nezaposlenosti. Kao što su obećali HUP-ovi, novi bi zakon trebao osigurati fleksibilnije tržište rada, odnosno “olakašati otpuštanje, ali i novo zapošljavanje”.

Otkaz ne može!

Taj cilj, međutim, teško će se postići tek izmjenom zakona, koji je ionako usklađen s pravnom stečevinom EU. Mnogo veći problem poslodavcima predstavljaju kolektivni ugovori i “neskloni” sudovi. Zakon o radu prolazio je česte izmjene, a posljednja se dogodila u prosincu kada je obavljena tehnička prilagodba zakonima EU. No, poslodavci s njima nisu bili zadovoljni i najavili su nove inicijative kojima će smanjiti “rigidnost nekih odredbi”. Premijerki su nedavno naveli 17 razloga zbog kojih radnicima ne mogu dati otkaz.

Uz ostalo, predlažu da se iznos otpremnina i duljina otkaznog roka uklone iz zakona i reguliraju kolektivnim ugovorima. Ako bi se ta prava zadržala u zakonu, predlažu odredbu prema kojoj se otpremnina stječe nakon četiri godine uzastopnog rada kod poslodavca, a ne nakon dvije, kao sada.

U usporedbi s drugim zemljama EU, ne može se reći da hrvatsko zakonodavstvo osobito odstupa. U mnogim zemljama otkazni rokovi su još dulji, a otpremnine izdašnije. Pravi problemi, čini se, leži drugdje. Jedan poslodavac se požalio da radnika ne može premjestiti iz jednog pogona u drugi “jer to brani kolektivni ugovor”.

Kruta pravila

K tome otkazni rokovi i otpremnine posebno se definiraju kolektivnim ugovorima.

- Pitanje je zašto poslodavci potpisuju kolektivne ugovore s kojima nisu zadovoljni - kaže Danijel Nestić s Ekonomskog instituta. Prema njegovoj ocjeni, postojeći zakon jest krut i prereguliran, ali mnogi problemi proizlaze iz tumačenja zakonodavstva koje je duboko tradicijski ukorijenjeno. Tome u prilog govori i ocjena Svjetske banke da su troškovi otpuštanja zaposlenih u Hrvatskoj visoki, među ostalim jer je Zakon o radu podržan granskim kolektivnim ugovorima, a sudovi su jako skloni prema radnicima. U većini slučajeva vraćaju ih na posao jer je teško dokazati da rade loše ili da su višak.

To nije bila prepreka da se u krizi otpusti oko 60 tisuća ljudi. No, ostaje problem da zakon nije jedini razlog rigidnosti. Hrvatska je specifična jer sindikati štite i one koji nisu profesionalni, a poslodavci se rješavaju i vrlo sposobnih.



Sindikate muči ‘određeno vrijeme’

Prema posljednjim izmjenama Zakona o radu, poslodavci kažu da su radnička prava još zaštićenija nego ranije. Primjerice, smanjen je broj dopuštenih prekovremenih sati i povećano je trajanje godišnjeg odmora. Sada predlažu da bolovanja i godišnji odmori ne utječu na tijek otkaznog roka, što radnici zlorabe, da se ukine pauza za topli obrok i redefiniraju otpremnine. Istodobno, sindikati imaju druge brige. Oni predlažu da se rad na određeno vrijeme ograniči na jednu ili dvije godine te da se radniku mogu dati samo dva ugovora. Sada je rad na određeno vrijeme ograničen na tri godine.



Izdvajamo