INFOGRAFIKA

VLADA ODUSTALA OD ISTINSKIH REFORMI Za plaće državnih službenika dodali još milijardu kuna

    AUTOR:
    • Nikola Jelić

  • OBJAVLJENO:
  • 14.11.2013. u 20:21

Davor Pongračić / CROPIX

Vlada je uzela dio novca onima koji su se držali plana, a nagradila one koji nisu ostvarili uštede u svom resoru

Državni proračun za ovu godinu nije izdržao: izostanak suštinskih reformi u javnom sektoru i nastavak recesije koštali su ga 3,2 milijarde kuna, za koliko su morali biti povećani rashodi.

Samo za plaće zaposlenih u školstvu i policiji država je u blagajnu morala dodati još 1,1 milijardu kuna. Novac za te plaće osiguran je racionalizacijom i preraspodjelom po drugim resorima, u ukupnom iznosu od 1,9 milijardi kuna, pohvalio se ministar financija Slavko Linić.

Proračun za 2014.

Podbačaj prihoda

Vlada je, dakle, uzela dio novca ministrima koji su se držali proračunskih planova i novčano nagradila ministre obrazovanja i unutarnjih poslova, Željka Jovanovića i Ranka Ostojića, koji nisu napravili očekivane uštede u svojim resorima.

Na naplatu je sada stigla i sanacija zdravstva koju je Vlada provela ljetos kada je platila 3,3 milijarde kuna dugova zdravstvenih ustanova.

Sve to ne bi izgledalo tako strašno da su ostvareni planirani proračunski prihodi za 2013. No, umjesto 113,4 milijarde kuna, ministar financija ove će godine ubrati samo 110,5 milijardi, dakle 2,9 milijardi kuna manje nego što je očekivao.

A manjak u državnoj blagajni posljedica je uglavnom manjeg prihoda od poreza. Samo od PDV-a prihod je manji za 1,6 milijardi kuna.

U Vladi će reći da je razlog tome drugačiji obračun PDV-a pri uvozu robe. Ali, prije će biti da je PDV podbacio zbog manje potrošnje kao posljedice krize i recesije.

Rebalans za 2013.

Ogroman manjak

Uglavnom, prihodi proračuna u ovoj godini iznosit će gotovo jednako kao lani, što znači da ni rigorozna kontrola i naplata poreza nije mogla kompenzirati izostanak prihoda temeljenih na gospodarskom rastu. Budući da istodobno nije mogao zaustaviti porast rashoda, ministar financija morao je predložiti rebalans proračuna s manjkom od 16,3 milijardi kuna. To je 4,8 posto BDP-a, daleko iznad dopuštene granice za države članice EU.

Iako je već i taj deficit zabrinjavajući, tek dogodine slijedi pravi potop proračuna. U 2014. godini predviđa se rekordni manjak u državnoj blagajni, čak 17,4 milijardi kuna ili 5 posto BDP-a.

Predloženim proračunom, naime, predviđeni su prihodi od 113,1 milijardi kuna, dok će rashodi biti 130,5 milijardi kuna. Evidentno je, dakle, da ministar financija ni dogodine ne računa s ozbiljnijim rastom BDP-a. Njegova je procjena da će gospodarstvo rasti za 1,3 posto.

Važan početak godine

Hoće li tome biti tako znat će se već u prvom kvartalu 2014., kada Vlada očekuje pozitivne efekte predstečajnih nagodbi, ubrzanje gospodarskih aktivnostri i rast privatnog sektora. Na razočaranje mnogih, značajan dio rasta prihoda Vlada će opet osigurati većim porezima: međustopa PDV-a definitivno ide sa 10 na 13 posto, a rastu i trošarine na duhan.

Neizvjesnosti oko rashoda nema. Svih 130,5 milijardi kuna već imaju korisnike, a najviše će opet otići na mirovine i sve oblike socijalne skrbi (64,2 milijarde kuna) i plaće u javnom sektoru (21,4 milijarde kuna). Rashodi će biti veći 3,7 milijardi kuna nego ove godine.

Nominalno će država napokon smanjiti izdatke za zaposlene u javnom sektoru, i to za 330 milijuna kuna), ali trošak plaća i dalje će biti veći nego što je bilo planirano lani, prije rebalansa. Dakle, ni iduće godine Vlada neće uspjeti srezati trošak javnog sektora na 20 milijardi kuna, kao što su se svi nadali da će učiniti već lani.

Eksplozija javnog duga

Zbog nedovoljnog rezanja javnih rashoda i novih troškova za kamate i članstvo u EU - ukupno skoro 6 milijardi kuna - deficit će nužno otići u nebo, na spomenutih 17,4 milijarde kuna (5 posto BDP-a).

Na taj su način stvorene sve pretpostavke da EK bez dileme za Hrvatsku pokrene proceduru prekomjernog deficita. Rekordni deficit, međutim, nije jedini problem: dogodine će i javni dug prijeći crvenu crtu jer će doseći 62 posto BDP-a.

Reakcija Bruxellesa očekuje se čim Sabor prihvati državni proračun. Od Vlade će se tražiti da javnu potrošnju prilagodi raspoloživim prihodima kako bi smanjila deficit i javni dug. Zato predloženi proračun treba tumačiti više kao osnovicu za razgovore s briselskom “trojkom” nego kao trajni dokument.

Ekonomski analitičari o proračunu 2014.: Većih ušteda nema, a procjene rasta BDP-a su optimistične

ALEN KOVAČ, makroekonomist Erste banke:

- Deficiti predviđeni za iduću godinu nisu iznenadili jer su uglavnom ostali na razini fiskalnih smjernica Vlade. Što se proračunskih rashoda tiče, uglavnom je zadržan status quo, nema značajnijih ušteda. Prihodi su, pak, temeljeni na i dalje optimističnim procjenama Vlade o rastu gospodarstva u idućoj godini. Rizici da se ostvare takvi prihodi ostaju, no ipak nisu preveliki.

ZDESLAV ŠANTIĆ, glavni ekonomist Splitske banke:

- Proračun je planiran na optimističnim projekcijama rasta, pa postoji rizik da se ponovni scenarij kao s ovogodišnjim rebalansom proračuna jer bi mogla podbaciti prihodna strana. Tu je i mogućnost da rashodi budu veći od planiranih. Najvažniji će biti početak godine jer se očekuje oporavak gospodarske aktivnosti, što bi, uz povećanje međustope PDV-a, trebalo pozitivno djelovati na prihodnu stranu proračuna. Potrebe države za refinanciranjem u 2014. bit će znatne, a tada se očekuje i povlačenje monetarnih poticajnih mjera američke središnje banke, Feda. Stoga bi troškovi zaduživanja zemalja poput Hrvatske u svijetu mogli porasti.

Izdvajamo