RAZDOBLJE NISKIH KAMATNIH STOPA

GLAVNE PORUKE S KONFERENCIJE JUTARNJEG, UDRUGE BANAKA I HUP-a: Još ima prostora za pad kamata u Hrvatskoj. Rizik za državu je obrnuti trend u svijetu

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
Na fotografiji: Guste Santini, Martina Dalic, Zdenko Adrovic i Boris Vujcic.
Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / HANZA MEDIA

Guste Santini, Martina Dalić, Zdenko Adrović i Boris Vujčić

 

Globalno gospodarstvo polako izlazi iz razdoblja niskih kamatnih stopa, što za Hrvatsku znači da mora provoditi strukturne reforme kako bi se zaštitila od rizika i dobila dodatni prostor da još neko vrijeme ostvaruje niske kamatne stope, sukus je jučerašnje konferencije “Razdoblje niskih kamatnih stopa”, u organizaciji Jutarnjeg lista, Hrvatske udruge banaka te Hrvatske udruge poslodavaca.
Teško je predvidjeti daljnje kretanje kamatnih stopa, istaknuo je na konferenciji guverner HNB-a Boris Vujčić, no moguće je izvući čimbenike koji utječu na njihovu brzinu i intenzitet.

Priprema za scenarij

- Za Hrvatsku je najpametnije voditi politike koje će spriječiti, odnosno ublažiti prelijevanje mogućih negativnih trendova na domaće gospodarstvo. To je politika strukturnih reformi neophodnih za podizanje rasta proizvodnosti i nastavak smanjenja javnog i vanjskog duga - rekao je Vujčić, dodajući kako u suprotnom zdrav oporavak gospodarstva vrlo lako može doći u pitanje.
Pritom Martina Dalić, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta, smatra kako priprema za scenarij mogućih ekonomskih šokova mora ići kroz daljnju fiskalnu konsolidaciju te snažne ekonomske politike.

“Najveći dio kamata sada plaćamo iz vlastitih prihoda”

Sa zadovoljstvom Vlada je ove godine najavila da će smanjiti izdatke za kamatne stope za gotovo 800 milijuna kuna. Kako je hrvatski javni sektor i dalje jedan od najopterećenijih dugovima u Europi, a za kamatne stope izdvaja se oko tri posto BDP-a, ključno je pitanje kako će se kretati u sljedećim godinama, kada se očekuje rast kamatnih stopa.U proteklom razdoblju učinjen je napredak u konsolidiranju javnih financija, pa je proračun počeo stvarati primarni suficit (deficit umanjen za kamate) i u idućoj godini on bi trebao iznositi 2,6 posto BDP-a. To znači, rekla je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, da će veći dio kamata proračun otplatiti iz vlastitih prihoda i da je zemlja izašla iz razdoblja “zaduživanja za plaćanje kamata”. Premda, dio izdataka za kamate i dalje se mora namirivati kroz zaduživanje.

 

Unatoč tom poboljšanju stanja javnih financija, sama M. Dalić postavlja pitanje primjerenosti te dinamike konsolidacije, je li možda trebala biti čvršća ili, pak, restriktivnija. Na njega nije ponudila i izričit odgovor, a kada bi se pitalo ekonomiste, oni bi sigurno odgovorili da je u ova dobra vremena država trebala stvarati još veći suficit. Da fiskalna konsolidacija ipak nije na poželjnoj razini govore i analize EK koje upućuju da se u sljedećem razdoblju može očekivati povećanje strukturnog deficita (bez utjecaja ciklusa) ponajprije zato jer Hrvatska ima nisku potencijalnu stopu rasta BDP-a, oko 1,5 posto.Drugi n aspekt stabilnosti koji spominje M. Dalić odnosi se na potrebu smanjenja javnog duga. Kako bi se osigurao taj trend, smatra nužnim da realne kamatne stope budu niže od stope realnog rasta BDP-a. Ove godine Hrvatska je uspjela u tome da BDP raste brže od razine kamatnih stopa. No, očito je da će se stope rasta morati ubrzati. Dalić smatra da Hrvatska ima prostora za smanjenje kamatnih stopa i da se za razdoblje njihova rasta mora pripremiti.

- Da bismo održali makroekonomsku stabilnost i osnažili otpornost ekonomije na šokove, koji će sigurno doći, bitno je provoditi reforme - navela je Dalić, ističući da država treba nastaviti s fiskalnom konsolidacijom.

 


Za hrvatsko gospodarstvo bitan je nalaz da članice eurozone u prosjeku imaju nižu cijenu zaduživanja i viši kreditni rejting, istaknuto je na konferenciji.
- Kretanje troška zaduživanja države značajno utječe na kamate na kredite banaka, pa će pridruživanje Hrvatske europodručju dovesti do dodatnog smanjivanja zaduživanja građana i poduzeća - rekao je Vujčić.
Visina kamatne stope tiču se svih, kako građana, tako i poslodavaca. Davor Majetić, direktor Hrvatske udruge poslodavaca, naglasio je kako su kamatne stope često veliki upitnik za njih.
No, upravo zato, ova rasprava uspjela je podići razgovore o kamatama na višu, stručnu razinu, dodao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. To potvrđuju i riječi glavnog urednika Jutarnjeg lista, Gorana Ogurlića, koji je podsjetio kako se razdoblje niskih kamata često uzima “zdravo za gotovo”.

Zagreb, 051217.
Ulica grada Vukovara.
U HUP-u u organizaciji Jutarnjeg lista, HUP-a i HUB-a odrzana je konferencija Razdoblje niskih kamatnih stopa.
¸Foto: Darko Tomas / CROPIX
Darko Tomaš / HANZA MEDIA

S konferencije "Razdoblje niskih kamatnih stopa"

 


Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, kazao je kako nitko nema kristalnu kuglu i ne može predvidjeti kako će se svi spomenuti utjecaji posložiti u sljedećim godinama, no prilikom predstavljanja analize “Determinante kamatnih marži 2000.-2017.”, dočarao je što nalaže teorija. Šonje je pojasnio kako se kamatna marža ili visina razlike između kamatne stope na ukupnu aktivu i kamatne stope na ukupnu pasivu sastoji od četiri ključne komponente. To su pokriće troškova rizika, operativnih troškova, troškova regulacije, ali i kamatna stopa koju banka plaća na depozite i druge izvore sredstava. Prema zadnjem mjerenju, za takav izračun kamatne marže za drugo tromjesečje 2017. godine, kamatna marža iznosila je 2,83 postotna boda, dok je najmanja iznosila 2,16 postotnih bodova.


Različiti udari

Zbog toga Šonje ističe kako u slučaju različitih udara na rast kamata postoji manevarski prostor od oko 0,6 postotnih poena, “slobodan” za potencijalno smanjenje kamatne marže. Pritom je posebno istaknuo mogućnost smanjenja regulativnih troškova, rizika te poreznih tereta države. Nadalje, tu su i poboljšanje konkurencije te smanjenje rizika kroz institucionalna poboljšanja i dobre politike, kao i smanjenje operativnih troškova, istaknuo je Šonje.
Dodatno pojašnjavajući, Šonje je kazao kako postoje strukturni čimbenici kamatne marže na koje se u srednjem roku može utjecati, a to su rizici, odnosno kvaliteta kredita te uvođenje eura koje smanjuje i rizike te regulatorne troškove. Što se drugog čimbenika tiče, Šonjina analiza je pokazala da zemlje koje su uvele euro u prosjeku imaju 0,3 postotna boda niže kamatne marže.
Ostali rizici su stvar funkcioniranja institucija, kako institucija koje uređuju transparentnost informacija na tržištu, tako i institucija koje uređuju postupke prisilne naplate i rješavanja prezaduženosti.
Napori usmjereni k usavršavanju ovih institucija, uz postizanje dobre ravnoteže interesa sadašnjih i budućih dužnika i kreditora, mogu u bitnome smanjiti oscilacije i spustiti dugoročnu prosječnu razinu loših kredita, a kroz smanjenje rizika utjecati na dugoročni pad kamatne marže, istaknuo je Šonje. Analiza Velimira Šonje je pokazala da je sam bankarski sustav ograničen u pogledu rezervi za smanjenje marži, s obzirom da su volumeni i operativni troškovi strukturno zadani i ne mogu se bitno mijenjati u kratkom i srednjem roku.
- Prostor za srednjoročno smanjenje marži koje bi eventualno moglo kompenzirati učinke očekivanog rasta parametara u kreditnim ugovorima u srednjem roku, treba tražiti kroz poboljšanje institucionalnog okvira i priključenje europodručju - zaključio je Šonje.

Novi krediti rastu po dvoznamenkastim stopama

Premda ukupna razina kredita na to ne upućuje, jer banke prodaju loše plasmene, rast novih kredita ove je godine ubrzan, ističu bankari, a za to su zaslužni faktori poput dobre turističke sezone i rasta izvoza. Tako je Erste banka kredite stanovništvu povećala 24 posto, dok su oni korporativnom sektoru, malim i srednjim poduzećima, porasli 10%.

Iako visoka zaduženost poduzeća još ograničava njihovu potražnju za kreditima, predsjednik Uprave te banke Christoph Schoefboeck vidi prostor za njihov rast već zbog toga što su se mnoga od njih u proteklom radzoblju kreditirala u inozemstvu, a kako su uvjeti u Hrvatskoj postali povoljniji, očekuje njihovu veću usmjerenost na domaće tržište.

Na dinamiku kreditiranja, čini se, kriza s Agrokorom nije djelovala negativno, a prema mišljenju Michaela Müllera, šefa Uprave RBA, restrukturiranje te kompanije moglo bi imati pozitivan utjecaj na ekonomiju u smislu promjene modela rasta. Potražnja građana za kunskim kreditima malo je manja nego prethodnih godina. Prema podacima koje je iznio Schoefboeck, 42% novih kredita Erste banke su kunski, a ranije je taj udjel bio i 60 posto.

 


Ugovor iz Maastrichta

Guste Santini, član Znanstvenog vijeća za ekonomska istraživanja i hrvatsko gospodarstvo HAZU-a, u prezentaciji svoje analize “Zakon spojenih posuda: kamatne stope, tečaj i porezi”, naglasio je kako se cilj ekonomske politike u razvijenoj tržišnoj državi svodi na rast stope zaposlenosti, smanjivanje porezne presije izravnih poreza te pozitivan saldo na tekućem računu platne bilance.Pritom je naglasio kako je visina kamatnih stopa najznačajniji kriterij ugovora iz Maastrichta kojeg mnoge zemlje neće zadovoljiti u duljem roku.
- Visina kamatne stope određena je entropijom društvenog sustava, koja je, pak, veća što su stope rasta gospodarstva manje i nestabilnije. Zaključno, Santini je kazao kako je nužno redefiniranje poreznog sustava kako bi on postao temeljni instrument ekonomske politike.

Tagovi

Izdvajamo