Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, čiji je partner hrvatsko Nacionalno vijeće za konkurentnost, po prvi je put ove godine objavio rangiranje zemalja po digitalnoj konkurentnosti, prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu od 63 vodeće svjetske ekonomije.
Radi se o procjeni na temelju pokazatelja o tehnologiji, znanju i spremnosti za budućnost, a zapravo se time mjeri sposobnost zemlje da usvoji digitalne tehnologije kako bi se potaknula njihova primjena u javnim servisima, poslovnim modelima i društvu općenito. Na vrhu ljestvice je Singapur, a slijede Švedska, SAD, Finska i Danska.
Mi smo, očito, još daleko i od 'zlatne sredine' gdje su rangirane Češka i Slovenija, a u nekim važnim pokazateljima smo zadnji ili predzadnji na ljestvici. Upitali smo stoga dvojicu uspješnih poduzetnika iz IT sektora da komentiraju hrvatsku poziciju – Dražena Oreščanina (Poslovna inteligencija) i Ivu Špigla (Perpetuum Mobile).
Ni agilni, ni efikasni
„Nekoliko pokazatelja u kojima smo uvjerljivo među zadnjima bodu u oči, a gotovo svi spadaju u Busines Agility i Business Efficiency – hrvatske tvrtke nisu niti agilne niti efikasne, što je temeljni preduvjet za globalnu konkurentnost. U pojedinim pokazateljima poslovne efikasnosti smo zadnji od 63 države u istraživanju – digitalna transformacija, privlačenje talenata, fleksibilnost, prilike i prijetnje, kredibilitet menadžmenta, nacionalna kultura, korporativne vrijednosti, poduzetništvo, društvena odgovornost, trening zaposlenika.
U svim tim kategorijama su ispred nas primjerice Kolumbija, Peru, Mongolija ili Indonezija. Jedini pokazatelj u kojem smo u poslovnoj agilnosti u gornjoj polovici su inovativne tvrtke po kojima smo na pristojnom 29. mjestu. Zanimljivo je da je Hrvatska u području koje se zove „Use of big data and analytics“ na 61. mjestu. Upravo je to područje kojim se Poslovna inteligencija kao tvrtka bavi, te većinu naših prihoda ostvarujemo upravo u državama koje su po konkurentnosti rangirane daleko iznad nas. Naša znanja i vještine su globalno konkurentne, ali lokalno očito nisu potrebne“, komentira Dražen Oreščanin.
Općenito, izvještaj pokazuje, tumače u Nacionalnom vijeću za konkurentnost, da zemlje u kojima vladine institucije podržavaju i uključuju digitalizaciju u svoj razvoj prednjače u tehnološkim inovacijama.
„Tako su na primjer Singapur i Švedska donijeli propise koji olakšavaju priljev inozemnih talenata i time potaknuli tehnološki razvoj i inovacije kao i prilagođavanje i agilnost ekonomije tehnološkim promjenama“, kažu u NVK.
Upravo to je veliki problem za Hrvatsku, ističe Ivo Špigel, te je ukupno loše rangiranje Hrvatske za njega potpuno očekivano.
Ivo Špigel, Perpetuum Mobile
Nije problem odljev, nego priljev mozgova
“To se još dugo neće promijeniti jer su potrebne ozbiljne reforme. Naše kompanije su i slabo internacionalizirane, a nemamo ni stranih studenata jer nedostaju programi za njih. Često se govori o odljevu mozgova, ali to zapravo nije problem, on svugdje postoji, talentirani ljudi odlaze i traže nove prilike. No, mnoge zemlje dobro stoje s priljevom inozemnih talenata, dok to kod Hrvatske ne postoji“, naglašava Špigel, ukazujući da su među slabostima Hrvatske u digitalnoj konkurentnosti u ovom istraživanju izdvojeni indikatori 'međunarodno iskustvo' i 'strana visoko kvalificirana radna snaga'.
Hrvatska u sličnim rangiranjima obično dobro stoji u svemu što građani sami rade, kao individualci, potrošači, napominje Špigel, ali kako analiza skreće prema gospodarstvu, pokazatelji su lošiji. U ovome slučaju, dobro stojimo po broju kupljenih pametnih telefona, ili broju mobilnih pretplatnika širokopojasnog interneta, te broju korisnika interneta.
Inače, na ovoj ljestvici Instituta za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne kao indikatori koji poboljšavaju ukupnu hrvatsku digitalnu konkurentnost istaknuti su, među ostalim, odbreni visokotehnološki patenti, investicije u telekomunikacije i provođenje ugovora, te e-sudjelovanje i uporaba pametnih telefona.
Kao slabosti su, osim već u tekstu spomenutih, izdvojeni indikatori: obuka zaposlenika upravljanje gradovima, digitalne vještine, prava intelektualnog vlasništva i financiranje tehnološkog razvoja.
Punom parom u suprotnom smjeru
Analizirajući pokazatelje Oreščanin, kao i Špigel, zaključuje da iz trenda stagnacije i laganog pada u rankingu nema izlaza bez korjenitih promjena, ali one „ne da nisu u pripremi ili na vidiku, nego izgleda kao da Hrvatska punom parom ide u suprotnom smjeru“. Smatra da to potvrđuju pokazatelji poput „stav prema globalizaciji“ u kojem smo 61. ili „strani visoko obrazovani stručnjaci“ u kojem smo na 62. mjestu.
„Jedina utjeha nam može biti da bi Srbija, Bosna ili Albanija u takvom istraživanju bili iza nas, ako se to može nazvati utjehom. Vrijeme je za remont kompletnog sustava, zaboravljanje ustaša i partizana, stvaranje društva s modernim i konkurentnim vrijednostima, ali bojim se da u Hrvatskoj nema niti volje niti materijala za takvu transformaciju”, kaže Oreščanin.
Inače, u Godišnjaku svjetske konkurentnosti 2017., koji objavljuje Institut za razvoj poslovnog upravljanja iz Lausanne, Hrvatska je ukupno zauzela 59. mjesto od 63. vodeće svjetske ekonomije, te je pala za jedno mjesto. Takvi rezultati istraživanja globalne konkurentnosti poražavajući, napominje, ali ne bi bilo realno niti očekivati bolje rezultate, s obzirom na probleme u obrazovnom sustavu, političkoj nestabilnosti i učestalim izborima, visokom poreznom opterećenju, iseljavanju mladih…