Ministar Ćorić računa potencijale

NOVA ENERGETSKA STRATEGIJA DO KRAJA GODINE: Definirat će prioritete, napraviti projekcije potrošnje, a fokus je na sigurnosti opskrbe

Sibenik, 200218.
Tomislav Coric, ministar zastite okolisa i energetike i zupan Sibensko-kninski Goran Pauk dali su izjave za medije nakon radnog sastanka. Na fotografiji: Tomislav Coric.
Foto: Niksa Stipanicev / CROPIX
Nikša Stipaničev / Hanza Media

Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša

Do kraja godine svjetlo dana trebala bi ugledati nova Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske. Strategija iz 2009., za razdoblje do 2020., nikada i nije imala strateški karakter, te tada i formalno odlazi u ropotarnicu povijesti.

Malo je reći da je zastarjela jer su se u međuvremenu promijenili trendovi, projekcije po pitanju potrošnje, potražnje, opskrbe... Stoga je neophodno uskladiti ciljeve i redefinirati optimalni energetski miks te razvojne energetske projekte koji će pridonijeti konkurentnosti gospodarstva.

ključni smjerovi Energetska strategija ujedno je i tema panela konferencije “Hrvatsko energetsko tržište u europskoj energetskoj uniji”, koja će se održati 20. travnja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, u organizaciji te obrazovne ustanove i KPMG-a Croatia, u suradnji s Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj.

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike pristupilo je izradi nove Strategije, koja treba definirati prioritete i ključne smjerove razvoja domaćeg energetskog tržišta, uzimajući u obzir projekcije potrošnje i mogućnosti energetskih potencijala koje Hrvatska ima. Imenovano je povjerenstvo, koje je napravilo smjernice i podlogu za taj dokument te analiziralo trenutačno stanje u energetskom sektoru. Iako su tek obrisi dostupni, jasno je da će, između ostalog, fokus biti na sigurnosti opskrbe, integraciji u jedinstveno tržište EU, smanjenju emisija stakleničkih plinova, jačanju konkurentnosti gospodarstva i pozitivnog investicijskog okruženja, kao i da će se u energetskom miksu dati prednost izvorima koje Hrvatska ima najviše.

Hrvatska, naime, proizvodi u prosjeku 50 posto svojih potreba za primarnom energijom, a ostatak uvozi.

Drugim riječima, u prosjeku se uvozi oko 40 posto električne energije, 80 posto sirove nafte i 45 posto prirodnog plina. Od 2010. do 2016. proizvodnja primarne energije smanjivala se prosječnom godišnjom stopom od 3,4 posto, pri čemu je najviše padala proizvodnja prirodnog plina, i to po prosječnoj godišnjoj stopi pada od 8,1 posto. Proizvodnja nafte u 2016. godini iznosila je pet milijuna barela nafte i kondenzata i 1,7 milijuna prostornih metara plina. Uzimajući u obzir trendove u padu proizvodnje, a riječ je u prosjeku o 10 posto godišnjeg pada proizvodnje za naftu i 15 posto godišnjeg pada za proizvodnju plina, dolazimo do projekcije prema kojoj do 2035. godine proizvodnja nafte neće više biti ekonomskim isplativa, a do 2040. godine prestat će se proizvoditi i plin. Kako bi se trendovi zaustavili, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić napominje da je potrebno ulagati u postojeće proizvodne kapacitete i nove istraživačke aktivnosti koje će rezultirati novom proizvodnjom i smanjiti trendove pada domaće proizvodnje.

nove investicije - Nove istražne aktivnosti još su lani započete na podru

čju Panonskog bazena te se s donošenjem novog Zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, koji će značajno optimizirati sve procedure i procese u skladu s postojećom regulativom EU i najboljim svjetskim praksama, očekuju nove investicije u segmentu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na preostalom dijelu Panonskog bazena i Dinarida. Postoji značajan interes za istraživanje ugljikovodika na kopnu, a s obzirom na hrvatske geološke potencijale otkrića nafte i plina na tim istražnim prostorima mogu značajno utjecati na povećanje domaće proizvodnje nafte i plina koja je već godinama u opadanju - smatra Dorić, koja je ujedno zamjenica predsjednika i operativna voditeljica izrade Nacrta prijedloga Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske.

lng terminal Osim tendencije povećanja proizvodnje, optimizacije energetskoga miksa i diverzifikacije dobavnih pravaca, strategija će biti usuglašena i s niskougljičnom strategijom do 2030. s pogledom na 2050., a fokus joj je i na razvoju interkonekcija među državama, kao i realizacija projekata od zajedničkoga interesa kroz realizaciju strateških energetskih projekata. Jedan od takvih je i projekt LNG terminal, čija je budućnost još neizvjesna. J

Prijavite se na portala Jutarnji.hr i ne propustite najnovije vijesti iz Hrvatske i svijeta

Izdvajamo