Mrvice za državni proračun

Osam najvećih hrvatskih banaka imalo rekordnu dobit, ali ipak na nju neće platiti porez čiji bi iznos debelo premašivao milijardu kuna. Evo i zašto

    AUTOR:
    • Marina Klepo

  • OBJAVLJENO:
  • 03.03.2017. u 08:22

Zagreb, 020317. Kaptol centar.
Hrvatska udruga banaka predstavila je godisnje rezultate poslovanja banaka.
Na fotografiji: Zoran Bohacek, Zdenko Adrovic.
Foto: Tomislav Kristo / CROPIX
Tomislav Kristo / HANZA MEDIA

Hrvatska udruga banaka predstavila je godišnje rezultate poslovanja banaka. Na slici Zoran Bohaček i Zdenko Adrović

Kamatni troškovi pali su gotovo za četvrtinu, zahvaljujući zatvaranju inozemnih kredita i padu kamata na štednju

Bankarski sektor lani je ostvario bruto dobit od 6,4 milijarde kuna i time se, smatraju u Hrvatskoj udruzi banaka, “vratio u zonu pozitivnog rezultata” nakon gubitka od 4,3 milijarde kuna godinu prije, do kojeg je došlo zbog konverzije kredita u švicarskim francima.

Prema riječima Zdenka Adrovića, predsjednika HUB-a, to je najbolji rezultat od 2008. godine premda podaci HNB-a pokazuju da je te godine bruto dobit iznosila 5,7 milijardi kuna. No, prošla godina bila je po mnogočemu specifična.

Preliminarna procjena

Preliminarni podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da će na ostvarenu bruto dobit banke platiti porez na dobit u iznosu od 1,3 milijarde kuna. Međutim, s obzirom na to da su banke 2015. godine imale gubitak, zakon im dopušta mogućnost oslobađanja od plaćanja poreza sve dok se on u potpunosti ne kompenzira.

Kako se najveći dio dobiti odnosi na osam banaka koje su sudjelovale u procesu konverzije, može se očekivati da će i državni proračun ostati bez najvećeg dijela potencijalnog poreza od 1,3 milijarde kuna.

Izvještaji o rekordnoj dobiti banaka sigurno ne vesele njihove klijente, ali bankari objašnjavaju da ona nije posljedica većih zarada na kamatama i naknadama, nego jednokratnih prihoda od prodaje i trgovanja te znatno nižih troškova za rezervacije.

Banke su lani u značajnijoj mjeri prodavale loše plasmane, pa im središnja banka sada oslobađa rezervacije koje su prije za njih izdvajale. K tome, s oporavkom ekonomije smanjuju se i loši krediti, pa su ukupni troškovi “ispravaka vrijednosti i rezervacija” lani iznosili 2,6 milijardi kuna, a godinu prije čak 11,6 milijardi.

Kada je riječ o kamatnim prihodima, oni su lani pali 8,9 posto, ali znatno više smanjeni su kamatnih troškovi, gotovo za četvrtinu.

Niži kamatni troškovi

Glavni je razlog smanjenja kamatnih troškova, objasnio je Adrović, rješavanje kredita koje su banke imale u inozemstvu, ističući da je inozemni dug banaka lani smanjen za 2,7 milijardi eura. Budući da su lani značajno pale kamate na depozite, manjim izdacima za kamate, naravno, “pridonijeli” su i štediše. U kojoj mjeri, tek će biti poznato jer Hrvatska udruga banaka u ovom trenutku nema konačne brojke.

Tako je neto kamatni prihodi na kraju porastao 2,5 posto ili za oko 270 milijuna kuna. Istodobno, neto prihodi od provizija i naknada uvećani su 5,7 posto ili oko 176 milijuna kuna. Analiza udruge banaka pokazuje da je prema povratu koje ostvaruje na kapital (9,5 posto) sektor sada u prosjeku zemalja Europske unije.

Isto vrijedi i za visinu kamatnih stopa, pri čemu dodaju da kamatna marža hrvatskih banaka iznosi 2,76 posto i “manja je od rizika države od 3 postotna boda”.

Analitičari HUB-a predviđaju da će se rast BDP-a ove godine kretati od 3 do 3,5 posto, a očekuju i oporavak kreditne aktivnosti.

Više na Jutarnjem...


Tagovi

Izdvajamo