JOZEF GEMELA, IDC

Porezna reforma mogla bi potaknuti razvoj hrvatske IT industrije

Arhiva / HANZA MEDIA

Jozef Gemela, IDC

Jozef Gemela jedan je od čelnih ljudi analitičke ICT kompanije IDC i zadužen je za konzalting za regiju Srednje i Istočne Europe, Bliskog istoka i Afrike (CEMA). Sjedište kompanije je u Bostonu, dok su London i Prag središta za CEMA regiju.

Gemela živi i radi u Pragu i stručnjak je za digitalizaciju, pa smo s njim razgovarali o trendovima na hrvatskom ICT tržištu.

Kako ocjenjujete razvoj IT sektora u Hrvatskoj? Možete li ga usporediti s IT sektorom u drugim zemljama s kojima se obično uspoređujemo?

- U 2015. godini informatičko tržište Hrvatske doseglo je vrijednost od 7,13 milijardi kuna, iskazavši pritom rast potrošnje od 10,8 posto u odnosu na prethodnu godinu. Značajan rast domaćeg IT tržišta u prošloj godini ponajviše se može pripisati povećanoj prodaji svih vrsta pametnih telefona te skoku vrijednosti serverskog tržišta, prvenstveno zahvaljujući pojavi superračunala Bura u Rijeci, a u nešto manjoj mjeri rastu isporuka IT usluga te softverskih aplikacija.

Strukturni fondovi Europske unije potaknuli su daljnje jačanje ionako sve življe start-up scene i nastavak izvozne ofenzive nekolicine domaćih ponuđača softvera i IT usluga.Do kraja godine očekujemo da će se u statistikama moći prepoznati nastavak pozitivnih trendova, kao i, doduše blag, rast vrijednosti isporuka na domaćem informatičkom tržištu.

Ako Hrvatsku čija se godišnja potrošnja na proizvode IT industrije kreće oko 260 američkih dolara (USD) po stanovniku, uspoređujemo s ostalim zemljama u regiji, poput Slovenije, koja bilježi potrošnju nešto veću od 400 USD, ili Srbiju, čija je potrošnja tek oko 115 USD po stanovniku, a da ne spominjemo ostala slabije razvijena tržišta poput Bosne i Hercegovine, Makedonije ili Crne Gore, možemo zaključiti da je hrvatsko IT tržište doseglo određeni stupanj zrelosti, makar postoji još prostora za rast.

Kojim bi mjerama Hrvatska trebala poticati daljnji razvoj IT sektora?

- Izvoz na tržišta u regiji i šire, digitalna transformacija, bolja usklađenost IT-a sa samim poslovanjem pojedine kompanije, poticanje inovativnosti i inovacija, efikasnije korištenje korporativnih podataka te transparentna javna nabava, samo su neke od osnova koje bi privatni i javni sektor trebali primijeniti kako bi se kompletna domaća industrija, pa tako i njen IT sektor, pokrenuli i rasli većim stopama nego posljednjih, postrecesijskih pet do šest godina.

Dugotrajni proces oko formiranja nove Vlade, već druge u zadnjih godinu dana, te tijela zaduženih za strategiju ICT-a na razini države, sigurno je usporio procese vezane uz rast javne IT potrošnje. Već poslovična sporost državne administracije u kontekstu neučinkovite javne nabave svakako koči značajniji iskorak javnih poduzeća ali i sektora poput školstva i zdravstva za nabavom naprednih tehnoloških rješenja. U kontekstu daljnjeg razvoja domaćeg IT tržišta, svakako su dobrodošle inicijative poput IBM-ove o osnivanju Inovacijskog centra za klijente (Client Innovation Center) u Hrvatskoj, te samim time i otvaranju novih radnih mjesta, kao i odluke Vlade o uspostavi Shared Service Centra (SSC), kojim je domaća kompanija APIS IT postala središnje mjesto za objedinjavanje kompletne informacijske infrastrukture svih tijela državne uprave.

Hoće li zahvati u sustavu poreza na dohodak biti dovoljni da se zaustavi odljev IT stručnjaka iz Hrvatske?

- Nova porezna reforma svakako je dobrodošla, te vjerujemo da će određenim poreznim olakšicama pozitivno utjecati na smanjenje odljeva mladih i obrazovanih IT stručnjaka iz Hrvatske.

Međutim, osim ovog hvalevrijednog poteza, kojim se želi približavanjem visine plaća zemljama u okruženju mlade zadržati u zemlji, postoji još jedan problem, a to je, sukladno izjavama nekih vodećih domaćih i globalnih IT kompanija koje posluju ovdje, nedovoljna godišnja kvota studenata koji izlaze sa sveučilišta. Dakle, unatoč ažurnom djelovanju i vrlo kvalitetnom radu naših fakulteta, očito postoji pojačana potreba za dodatnim plasiranjem naših studenata na tržište rada. Hrvatska IT industrija jedna je od najpropulzivnijih domaćih djelatnosti, a često je nažalost u prošlosti bila zapostavljena u smislu dugoročne ICT strategije od strane države. Iskreno se nadamo da će nova Vlada učiniti neke pozitivne korake i po tom pitanju.

U kojoj su mjeri hrvatske tvrtke napredovale u digitalizaciji? Istraživanja pokazuju da smo otišli dosta daleko, ali teško da se možemo uspoređivati sa zapadom. Što bi hrvatske kompanije trebale napraviti da se dodatno digitaliziraju?

- Osim same digitalizacije poslovanja i šire primjene ‘Interneta stvari’ (IoT), treba spomenuti i porast vrijednosti usluga pruženih u oblaku, širenje kapaciteta u segmentu podatkovnih centara, sve veću upotrebu mobilnih aplikacija i ‘big data’ analitike, a koje će predstavljati ishodišne točke daljnjeg sazrijevanja hrvatskog IT tržišta. Budući da se naša zemlja nalazi tek u početnom stupnju primjene digitalnog poslovanja u široj primjeni, dosta nas je nezahvalno uspoređivati s razvijenijim tržištima u drugim zemljama zapadne Europe ili SAD-a.

Postojeće inicijative pokrenute od strane Vlade poput eRačuna, eGrađana ili eZdravstva svakako predstavljaju pozitivne primjere s namjerom jednostavnijeg i bržeg pristupa informacijama. S druge strane, ako govorimo o privatnom sektoru, hrvatske kompanije trebale bi primijeniti nekoliko osnovnih načela za uspješnom primjenom digitalnog poslovanja, poput transformacije samog vodstva i zaposlenika, novog operativnog modela i obrade informacija, te inovativnog pristupa korisnicima.

Više na Jutarnjem...


Izdvajamo