New York Times o djeci Alibabe

PRIČA O KINESKOM GRADU SNOVA Tamo gdje startupi danas niču doslovce kao gljive poslije kiše

 Arhiva / ENGLISH.GOV.CN

U Kini traje poduzetnička, zapravo startup groznica, a njeno središte je u Hangzhou, gradu odakle su 80-ih godina krenule u svjetski proboj kineske izvozne industrije i pokrenule snažan gospodarski rast. Tu je danas i sjedište diva internetske trgovine Alibabe, a kako piše New York Times, oko njega i pod njegovim utjecajem nastao je tehnološki centar i brojni startupi, djeca Alibabe.

Reklo bi se da je tu u pitanju kineska Silicijska dolina. U svakom slučaju, to što se zbiva je nacionalna ekonomska budućnost, ako pitate kineske političke lidere. Osnivaju investicijske fondove za potpomaganje startupa, koji postoje paralelno s onim privatnima, te otvaraju inkubatore i tako guraju novoosnovane tehnološke tvrtke na tržište. Jedan od tih inkubatora je Grad snova u Hangzhou, gdje je trenutno čak 710 startupa, a konkurencija za ulazak je žestoka.

„Bilo gdje drugdje bi inkubator kao Grad snova bio vizija venture kapitalista, poslovnih anđela ili tehnoloških znalaca. Ali, ovo je Kina“, piše NYT.

Kako to funkcionira? Primjer startupa Chemayi koji su četvorica prijatelja osnovala 2013. godine, a preko mobilne aplikacije pruža usluge popravka automobila, je ilustrativan: osnovan je privatnim novcem (oko 750 tisuća dolara), a u inkubatoru je od 2014. godine bez ikakve naknade (u razdoblju tri godine). Od gradskih vlasti osnivači očekuju 450 tisuća dolara potpore koju će iskoristiti za plaće i opremu. Privukli su, međutim, i privatne investicije i to čak u vrijednosti 22 milijuna dolara, te zapošljavaju skoro 300 radnika.

Ne trese se u toj startup groznici samo Hangzhou. U gradu pored Šangaja su objavili, primjerice, da će do 2020. godine otvoriti 300 inkubatora i skućiti 30 tisuća startupa… Kineski premijer se pohvalio da je prošle godine u Kini svakoga dana nastalo 12 tisuća novih kompanija.

Kako ne bi bacali novac u vjetar, u inkubatoru Grad snova, kako piše NYT, financijsku pomoć vežu uz izvedbu startupa, njihove prihodovne i prodajne ciljeve, a u procesu dodjeljivanja novca angažirani su i profesionalni savjetodavci - direktori tehnoloških kompanija, financijaši i sveučilišni profesori.

Odličan sustav? Neki se u privatnom sektoru ipak plaše da država u cijeloj toj gunguli olako dijeli previše novca, stvarajući inflaciju startupa u kojoj potpora odlazi i onima s lošim poslovnim planovima i projektima te da će sve to stići na naplatu. No, zasad se državni dužnosnici ne daju smesti...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. travanj 2024 14:03