RASPRAVA DIREKTORA TELEKOMA

TOMAŠKOVIĆ (HT): Pokrenuli smo ogroman investicijski ciklus; DVORJAČANSKY (Vipnet): Kamo taj novac ide? Pokrivenost širokopojasnim internetom je loša

Zagreb, 010217.
Hotel Westin.
Konferencija Trendovi u telekomunikacijama 2017. u organizaciji PwC-a i poslovnog tjednika Lider odrzana je u hotelu Westin.
Na fotografiji: glavni urednik Lidera Miodrag Sajatovic, predsjednik Uprave HT-a Davor Tomaskovic, predstavnik PwC Hrvatska Dejan Ljustina, predstavnik VipNet-a Yiri Dvorjacanski.
Foto: Marko Todorov / CROPIX
Marko Todorov / HANZA MEDIA

Sudionici konferencije PwC-a i Lidera "Trendovi u telekomunikacijama 2017."

- Fiksno tržište u Hrvatskoj već godinama ne funkcionira kako bi trebalo, nema kompetitivnosti. Hrvatska pati od manjka infrastrukture, zemlja smo s lošom pokrivenošću širokopojasnim internetom i visokim cijenama, što je loše za cijelu ekonomiju i državu.

Recimo, VIP je pokrio više kućanstava tehnologijom budućnosti nego najveći operater u zemlji i treba demistificirati veličinu investicija i upitati se kamo taj novac ide. Jer da je VIP uložio toliki novac u infrastrukturu kao Hrvatski telekom, pokrili bismo milijun kućanstava širokopojasnim internetom - poručio je predsjednik Uprave Vipneta Jiří Dvorjančanský na konferenciji “Trendovi u telekomunikacijama u 2017. godini”, održanoj jučer u zagrebačkom hotelu Westin, na kojoj su sudjelovali i šefovi druga dva telekoma, Viktor Pavlinić iz Tele2 i Davor Tomašković iz HT-a.

Bio je to odgovor na brojke koje je prethodno iznio Tomašković, koji je naglasio da je “u posljednje tri godine HT pokrenuo ogroman investicijski ciklus u fiksnu infrastrukturu”.

- Danas imamo 800 tisuća kućanstava koja mogu surfati brzinom većom od 50 Mbit/s, što je zahtjev Europske unije do 2020. godine. A imamo ukupno 1,5 milijuna kućanstava. Prije tri godine na toj smo brzini imali 90 tisuća kućanstava, dakle, povećali smo to za devet puta. Kako? Tako što ulažemo 1,5 milijardi kuna godišnje u infrastrukturu, što je dva puta više od svih drugih telekoma zajedno. Često se govori da Hrvatska ima spor internet, ali to se dramatično mijenja, prosječne brzine su 8 Mbit/s, dok najbolje zemlje u EU imaju 15-16 - rekao je prvi čovjek HT-a, uz napomenu da Vipnet napada samo tržište u gradovima, dok u ruralnim područjima unajmljuje HT-ovu infrastrukturu.

Značajna tema na panelu bila je uloga države u razvoju telekomunikacijskog sektora.

- Hrvatski telekom će do 2020. godine sam ostvariti dvije trećine digitalne agende EU - rekao je Tomašković. - Ono u čemu nam država može pomoći jest ishođenje dozvola za provlačenje infrastrukture. Drugo u čemu nam može pomoći su naknade koje plaćamo lokalnoj sapomupravi nakon što je provučemo. To su takvi iznosi da nam se ne isplati ulagati. Ostali operatori poput HEP-a, Janafa, Odašiljača i veza ne plaćaju pravo puta i naš prijedlog je da se teret rasporedi na više igrača, a mi ćemo novac koji nam ostane ulagati u daljnje širenje infrastrukure - dodao je prvi čovjek HT-a.

Viktor Pavlinić iz Tele2 ulogu države vidi u tome da potiče konkurentnost i spominje primjer podizanja nameta za teleoperatere.

- Prije tri godine država je povećala namete za radijsko-frekvencijski spektar za tri puta, zapravo sasvim proizvoljno, tako da je državi bilo primarno kako izvući od telekoma što više novca, a tom je mjerom najviše pogođen najmanji operater, dakle Tele2, jer jedino mi igramo isključivo na mobilnom tržištu - poručio je Pavlinić.

Tri direktora telekoma osvrnula su se i na temu “over the top” (OTT) usluga poput WhatsAppa, pri čemu je Tomašković prvo rekao da “Hrvatskom telekomu, na neki način, konkurencija nisu VIP i Tele 2, nego WhatsApp, Viber, Facebookov Messanger i ostali takvi servisi, koji su svoj biznis sagradili na leđima telekom kompanija”, navodeći McKinseyjevo istraživanje prema kojem bi već 2018. godine 60 posto cjelokupnog podatkovnog prometa, 50 posto svih fiksnih poziva i 25 posto svih mobilnih poziva trebalo ići preko njih. Kasnije je, međutim, naglasio da će u budućnosti te kompanije morati biti partneri klasičnim telekomima, a takav stav poduprli su i Pavlinić i Dvorjančanský.

- OTT igrači su dio našeg ekosistema, igraju važnu ulogu i snažno vjerujem da će servisi poput Netflixa, YouTubea i drugih biti sve integriraniji u naše usluge. Tu zapravo vidim priliku za nas jer će potražnja za OTT servisima gurati potražnju za našim uslugama - smatra Jiří Dvorjančanský.

Sva tri direktora očekuju da će se rast telekom tržišta nastaviti u 2017. godini.

- S rastom BDP-a popravlja situacija i na telekom tržištu te smatram da će se rast nastaviti u određenim segmentima kao što su podatkovni promet, televizija, širokopojasni internet, a u fiksnoj će se telefoniji nastavit pad. Naša akvizicija Crnogorskog telekoma u skladu je sa strategijom HT-a da postane i regionalni lider. Konsolidacija će se nastaviti i dalje i nadamo se da će Optima telekom ove godine preuzeti H1 - rekao je Tomašković i dodao da, kada je riječ o digitalizaciji poslovanja, velike stvari očekuje od financijskog sektora, maloprodaje, zdravstva i javne uprave.

Jiří Dvorjančanský također naglašava sve veći pomak s fiksnog interneta prema mobilnome i veću konkunurenciju na 4G tržištu i izvan gradova, kao i veliku potražnju za sigurnosnim i Big Data rješenjima, a i Pavlinić očekuje rast telekom tržišta u 2017. najviše kao rezultat rasta BDP-a i potrošnje, a djelomično i porezne reforme.

Izdvajamo