Nova svjetska investicijska moda

U VIRTUALNIM TOKENIMA VEĆ SE ZAVRTILO 2 MLRD. DOLARA, A PRVO IZDANJE BILO JE I U HRVATSKOJ: Je li to biznis budućnosti ili novi mamac za pohlepne?

Arhiva/Medium.com

Tim prvog hrvatskog startupa koji je prikupio kapital preko virtualnih tokena: Milovan Pasini, Nikola Jokić, Matej Ujević i Saša Hunjak

Najnovija svjetska moda u prikupljanju kapitala za startupe sitgla je i do Hrvatske. Riječ je o prodaji “virtualnih tokena”. Zasad je uglavnom neregulirana, vrti se oko digitalnih, virtualnih ili kriptovaluta, kako ih tko već voli nazivati, a laicima je prilično zamršena i smatra se vrlo, vrlo rizičnom za ulagače.
Ozbiljni financijaši u konvencionalnim investicijskim krugovima uglavnom na to frkću, a regulatori tržišta kapitala i monetarne vlasti negdje pale crveno zbog pregrijavanja i prijevara (Kina, Južna Koreja), negdje upozoravajuće žuto (SAD) ili drže titrajuće zeleno svjetlo (EU, Švicarska, Kanada). Pred očima im se rapidno razvija čudesni investicijsko-financijski kriptosvijet u kojem se u kratkom vremenu zavrtjelo više od dvije milijarde dolara i koji je već na putu da bude novi balon, a dodatno zabrinjava što je scenografija još uvelike nalik na Divlji zapad, pogodna za velike zarade, ali i razna “razbojstva”, hakerske napade i krađe.
Uglavnom, odnedavno i mi imamo prve domaće dečke koji su se okušali u inicijalnoj ponudi “kovanica” (ICO, eng. Initial Coin Offering), kako se ta prodaja virtualnih tokena najčešće krsti, prikupivši kapital u vrijednosti od čak 2,6 milijuna dolara.

Tisuću tokena


Tvrtku su, doduše, registrirali na Britanskim Djevičanskim Otocima s uredom u Zagrebu, a uplate su bile u jednoj od već etabliranih virtualnih valuta (ether, oznaka ETH, a cijena je bila fiksirana na 255 dolara za jedan ether). Riječ je o financijsko-tehnološkom startupu Digital Assets Power Play, koji je izdao ukupno 85,6 milijuna tokena, od čega je 12,38 posto bilo ponuđeno javnosti u startu, 21,03 posto je za osnivača (tvrtku Krypto Investment Partners Ltd. sa 30-ak dioničara), 9,35 posto za platformu na kojoj je kampanja održana, 16,35 posto za zaposlenike, savjetnike i nagrade promotorima kampanje, a 40,89 posto ostalo je u “javnom novčaniku” i za rezervnu likvidnost. DA Power Play, čiji ključni tim čine Matej Ujević, Milovan Pasini, Nikola Jokić i Saša Hunjak, milijune je prikupio u samo šest dana, a namjerava ih uložiti u razvoj tehnički sofisticirane platforme za automatizaciju trgovanja digitalnim valutama koja će u punom sjaju proraditi za pola godine. Tržište im buja iz dana u dan sve više, tako da s time ne bi trebali imati problema osim ako se ne dogodi neki ozbiljan kriptoudar.
Općenito, brojni startupi koji su se utekli tom inovativnom načinu prikupljanja kapitala ujedno se i bave samo svijetom digitalnih valuta. Neki su prikupili više od 200 milijuna dolara. No, ima i onih koji svoj biznis, odnosno vrijednost tokena koje izdaju, pokušavaju vezati uz nešto opipljivije. Tako je jedan drugi projekt koji ima veze s Hrvatskom - originalno je iz Slovenije, ali pokrenut je preko trusta u Lihtenštajnu - održao u rujnu ICO za gradnju šest vila na Krku, u mjestu Linardići, koje će iznajmljivati. Oni su privukli oko 2 milijuna eura, a prvu već iznajmljuju, kaže nam Gašper Kenda, jedan od osnivača. Prosječni iznos transakcija zainteresiranih ulagača u ponudi koja je zaključena 29. rujna bio je u vrijednosti od desetak tisuća eura.
Oba spomenuta projekta svoje će tokene uvrstiti na neku od kriptoburzi te će se njima moći dalje trgovati. Tako se trenutno na različitim mjestima u svijetu trguje s više od tisuću digitalnih valuta i tokena, s time da njihov broj stalno raste, pri čemu je bitcoin apsolutni vladar po tržišnoj kapitalizaciji i cijeni (oznaka BTC, a cijena početkom prošlog tjedna 4303 dolara).

Moralna podrška


Domaći regulatori tržišta o svemu tome zasad nemaju neko posebno mišljenje - jer to ne potpada ni pod kakav postojeći propis - ali javnost upućuju na oprez. Hrvatska narodna banka pritom se poziva i na upozorenje Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz 2013. godine te tumači da virtualne valute nisu elektronički novac ni platna usluga prema hrvatskim zakonima, pa HNB ne izdaje licencu poslovnim subjektima koji izdaju ili trguju virtualnim valutama niti ima zakonsku osnovu za njihov nadzor. U Hanfi nam pak poručuju da sudjeluju u radu odbora Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA), gdje se već neko vrijeme raspravlja o tematici kriptovaluta i FinTech kompanija, ali za sada nije donesena regulativa koja bi uredila to područje. Kako napominju, “pozorno će pratiti i europsku regulativu i situaciju u Hrvatskoj te, pokaže li se za time potreba, i adekvatno reagirati, u skladu s okolnostima”.
Američki i britanski regulatori već su izdali detaljnija upozorenja i upute potrošačima odnosno ulagačima, ali i samim izdavateljima pa, primjerice, neke inicijalne ponude “kovanica” u SAD-u više ne prolaze bez ispunjavanja formalnih preduvjeta koji vrijede za službeno tržište kapitala. U Kini i Južnoj Koreji nedavno su izdane zabrane provođenja svih ICO-a, a u Europskoj uniji stvar je još na razmatranju, uz nekoliko entuzijasta. Slovenci su, primjerice, radosno prigrlili ICO-e, a kako je objavio slovenski poslovni dnevnik Finance, tamošnje je ministarstvo gospodarstva čak dalo “moralnu podršku” javnoj promidžbi jednoj ponudi kriptotokena. Tako podupiru, protumačili su svoj potez, Sloveniju kao tehnološki naprednu državu. Na ICO su se bacili i Bugari, a u Estoniji su čak imali ideju da idu u inicijalnu ponudu nacionalne kriptovalute (estcoin), ali je šef Europske centralne banke to u korijenu sasjekao poručivši da u eurozoni može postojati samo euro.

Bitcoin burza u Splitu


Što se tu sve zbiva, teško je jednostavno opisati jer postoje brojni različiti modeli inicijalne ponude “kovanica”, svaki sa svojim posebnim dizajnom i obećanjima, ali u osnovi svega je da startupi izdaju tokene u koje baš svatko može uložiti pomoću virtualnih valuta kao što su bitcoin ili ether. Oni objave što žele napraviti, kakav im je poslovni plan, vi im povjerujete, uplatite im određeni iznos, a ono što potom “držite” nije ni dionica ni novac, nego, zapravo, digitalni zapis vrijednosti s kojim poslije možete trgovati. Ponekad se radi o tokenima zahvaljujući kojima ćete moći koristiti neku aplikaciju ili uslugu koju startup nudi, a ponekad o tokenima koji su maskirani vlasnički udjeli. Ulagači se, naravno, nadaju da će im vrijednost tokena brzo i snažno rasti na kriptoburzama, no pothvat često neće uspjeti, a ima i bezočnih prijevara, ili se trgovina i cijena tokena podiže sumnjivim metodama. U tehnološkom temelju cijelog procesa ipak je nešto sigurno - računalna blockchain tehnologija, kojom se na siguran način bilježe i pohranjuju sve transakcije.
- Preko ICO-a mikroinvestitori imaju priliku participirati i investirati u kompanije na samom početku. Zamislite da ste prije desetak godina mogli kupiti nešto dionica Facebooka za, recimo, 100 kuna? To je upravo ono što vam se danas može dogoditi - objašnjava Tomislav Vajić, suosnivač i direktor hrvatske burze bitcoin i litecoin kriptovaluta BitKonan. Osnovana je prije četiri godine u Splitu, a prošlog je mjeseca imala oko 400 tisuća dolara prometa.

Pravna nesigurnost


Vajić vidi ICO kao neki oblik crowdfundinga, odnosno nešto što podsjeća na inicijalnu ponudu dionica (IPO) koja se inače provodi na reguliranom tržištu. Ali, samo podsjeća jer nema propisanih pravila, ni vanjskog nadzora, ni zaštite ulagača... Pojednostavljeno, sve što vam treba da biste pokrenuli svoj ICO je poslovna ideja, moderno dizajnirana web stranica, malo znanja iz programiranja i tim, kaže Vajić. To je svakako znatno jeftinije i brže od obilaženja poslovnih anđela i fondova rizičnog kapitala (banke startupe ionako ne financiraju), održavanja pitcheva te potpisivanja klasičnih ugovora s ulagačima u kojima im se prepušta dio vlasništva.
- Uglavnom se sve odvija preko pametnih ugovora na Ethereum blokchain mreži. Ti su ugovori računalna skripta koja sadržava, kao i svaki ugovor, ugovorne klauzule i posljedice. Izvršava se autonomno na blokchainu, pa su iz tog razloga izuzetno sigurni jer se ne mogu krivotvoriti,a niti stopirati. Stoga tu nisu potrebni odvjetnici i javni bilježnici - objašnjava. No, upozorava na rizike pri odabiru projekta.
- Bitno je da dobro razumijete što bi ta nova kompanija trebala ostvariti te koji joj je poslovni model, odnosno kako će zaraditi novac. Jako je važno i tko su ljudi koji stoje iza projekta. No, ICO je još nereguliran, pravno nesiguran, a vrlo se lako može dogoditi da onaj u koji ste upravo investirali nestane preko noći. Iz tog razloga potrebna je regulacija, kako bi se zaštitilo investitore - smatra Vajić.
Ekipa okupljena oko hrvatskog startupa Digital Assets Power Play djeluje seriozno, o svojem je ICO-u ljetos održala i prezentaciju u Splitu dok je u blizini treštalo s Ultra festivala, a kriptovalutama se bavi od 2015. godine, kada je osnovala Krypto Investment Partners i KIP EYE trgovinski sistem, na kojem će se temeljiti njihova platforma.

Jedinstveno znanje


Objašnjavaju kako DPP tokeni ne predstavljaju dionice ili udjele u kompaniji. Kažu da su to kriptografski tokeni kojima će se moći trgovati na svjetskim burzama te plaćati servise i usluge na DA Power Play platformi. Kad govore o svojem ICO-u, oni spominju termin “crowdsale” (grupna prodaja nalik na crowdfunding) te preciziraju da su imali ukupno 646 jedinstvenih ulagača u 919 transakcija, a da je najveća transakcija bila 535 ethera. Investitori su najčešće ulagali između 10 i 50 ethera, a dolaze s raznih strana svijeta.
- Budući da DPP Token ne predstavlja udjele u startupu, vrijednost tokena definirat će tržište, odnosno ponuda i potražnja na svjetskim kriptoburzama. Kao tim raspolažemo velikim brojem stručnjaka s jedinstvenim znanjem, pa su i naši ulagači prepoznali potencijal projekta - kaže nam Nikola Jokić, jedan od osnivača. ICO je proveden preko pametnog ugovora, a na njegovoj pripremi i cijelom procesu radio je tim, i to tijekom cijele godine, a uključivao je nekoliko odvjetničkih ureda, niz developera i poslovnih savjetnika - kaže Jokić. - Mehanika tokena i njegova funkcionalnost definirana je u javno dostupnom poslovnom planu, ‘whitepaperu’, a crowdsale u ‘Terms and Conditions’. Transparentnost na svim razinama sastavni je dio procesa ICO-a te su javno dostupni svi detalji o platformi i timu - naglašava. Ukratko, poručuje da nisu neozbiljni, a tko želi, neka prouči sve što su objavili.
Njihova je ponuda bila objavljena na Cofound.it - slovenskoj platformi za nove ICO-e koja djeluje pod sloganom “Ekskluzivna zajednica za one koji vjeruju u blockchain” - te je i sama nastala kroz inicijalnu ponudu kriptotokena, prikupivši 13 milijuna dolara. U susjednoj državi bilo je dosad šest takvih kampanja, a nekoliko ih se još priprema, kaže nam Rok Pikon, novinar poslovnog dnevnika Finance, dodajući da kriptotokeni koje su izdali Slovenci trenutno vrijede oko 200 milijuna dolara. Kako je napisao u analizi objavljenoj u Financama u rujnu, euro uložen u bilo koji slovenski ICO dosad se u manje od godinu dana udvostručio, a u najuspješnji od njih, Iconomi, čak se udeseterostručio. Iconomi čini više od dvije trećine tržišne kapitalizacije slovenskih kriptotokena, a ustvari je to platforma preko koje se može osnovati i upravljati “fondom” za ulaganje u kriptovalute, čime se diverzificira rizik. Početnicima preporučuju da se orijentiraju na njihov blockchain indeks.

Pametne kriptoulice


Na tom slovenskom popisu su i SunContract, koji se bavi solarnom energijom, Hive Project, platforma za faktoring, te Viberate, platforma za glazbenike koji preko nje nalaze organizatore koncerata izbjegavajući tako agencije. Prvi je, pak, bio Xaurum, projekt izdavanja virtualne valute koja se temelji na zlatu, gdje za svaki token pokretači kupe određenu količinu zlata te se, kažu, on može i zamijeniti za zlato. Kotira na nekoliko kriptoburzi, najviše se njime trguje na Bittrexu, tržišna kapitalizacija mu je oko 22 milijuna dolara, a pojedinačna vrijednost Xauruma (XAUR) trenutno je ispod 20 centi. Njihov novi projekt je Xaurum Gamma s početka ovog teksta, a osnivači ga opisuju kao “zajednicu prve kripto pametne ulice” s luksuznim vilama. Kako tumači Gašper Kenda, malim ulagačima omogućuju da sudjeluju u dugoročnom nekretninskom biznisu jer se na neki kriptonačin, koji pravno nije baš jasan, vlasnici tokena smatraju suvlasnicima krčkih vila (preko tvrtke Xaurum Gamma Trust u Lihtenštajnu). Ukupna količina Xaurum Gamma tokena je ograničena, jedan je u ICO-u vrijedio 100 eura, a na burzu izlazi za mjesec dana.

Uloga Europske unije


Taj se token, naravno, može koristiti kao vaučer za rentanje vila i usluga u njima, sve preko posebno dizajnirane platforme, a vile bi trebale biti sagrađene i spremne za iznajmljivanje početkom sezone iduće godine. Cijeli sustav koji su osmislili prilično je kompleksan, a Kenda tvrdi da je i siguran jer iza svega stoji nešto sasvim konkretno, kuće. Na pitanje zašto nekretninsko-turistički biznis razvijaju baš na taj način, on odgovara kako im nekretnine nisu primarni cilj, nego sredstvo za razvoj kriptovalute... Svakako, bit će zanimljivo promatrati kako će Xaurum Gammi i njegovoj zajednici vlasnika tokena ići tijekom sljedeće sezone.
U međuvremenu, bude li novih domaćih izdavanja virtualnih tokena ili se odlučite na ulaganje u bilo koji bjelosvjetski, imajte na pameti savjet koji je američkim ulagačima dao tamošnji regulator, opaki SEC: “Ako investicija zvuči predobro da bi bila istinita, vjerojatno i jest”. A kada će i hoće li ta inovacija početi funkcionirati u reguliranim uvjetima, kao što se dogodilo s crowdfundingom, teško je reći. Ozbiljni igrači tome se nadaju, ali upozoravaju da će to biti veliki izazov i tražit će angažman tehnoloških, ekonomskih, pravnih i financijskih stručnjaka. Presudnu bi pak ulogu za pozitivan rasplet mogla, čini se, odigrati Europska unija, koja je trenutno, kaže Jokić, najbolje mjesto za razvoj blockchain projekata upravo zbog slobode za razvoj inovacija te koncentracije brojnih stručnjaka. Male države Estoniju i Sloveniju ocjenjuje sada vodećima po radu na regulaciji ne samo procesa ICO-a nego i cijele industrije koja se izgrađuje oko blockchaina.

Izdvajamo