Friški obrtnici nemalo se iznenade kad im knjigovođa kaže da, pored svih silnih nameta, trebaju platiti još i one koji s njihovom djelatnošću nikakve veze nemaju, praktički naknade "na zrak".
Svi koji u Hrvatskoj imaju ili tvrtku, od vlasnice male cvjećarnice na kvartovskoj tržnici do tvrtke koja se, primjera radi, bavi prodajom medicinske opreme, dosad su plaćali naknadu za općekorisne funkcije šuma, tzv. OKFŠ. Prikupljena sredstva odlazila su na razminiranje, izgradnju protupožarnih putova, biološku obnovu i očuvanje šuma, te pomoć vatrogascima, piše Slobodna Dalmacija.
Kako su u Ministarstvu poljoprivrede osvijestili da je potpuno apsurdno da jedan postolar redovito plaća naknadu za istraživačke radove na zagrebačkom Šumarskom fakultetu, jer i za to su, među ostalim, išla sredstva od OKFŠ-a, novim Zakonom o šumama je predviđena porezna olakšica do tri milijuna kuna na koju se ne obračunava ova naknada.
Čak 90 posto gospodarstvenika novim se modelom konačno rasterećuje plaćanja ovog nameta, preciznije njih 181.794 od ukupno 202.162 obveznika, bilo pravnih ili fizičkih osoba koje u Hrvatskoj obavljaju bilo kakvu gospodarsku djelatnost.
– Manjim obrtnicima to je bila stavka od nekoliko stotina kuna godišnje, no zašto bi i toliko plaćali ako je neosnovano?! Primjera radi, u naš je knjigovodstveni servis došla žena koja peče palačinke na plaži i cijeli se njezin obrt sastoji od limenih kolica. Ako je sezona bila izrazito dobra, godišnji promet iznosit će joj maksimalno 300.000 kuna. Pazite, ne govorimo o dobiti, nego o prometu! U svakom slučaju, na taj promet ona plaća stotinu kuna naknade za šume jer OKFŠ iznosi 0,0265 posto od ukupnog prihoda. Žena, normalno, pita zašto je dužna financirati očuvanje šuma, da na plaži na kojoj prodaje palačinke nema čak ni jednog stabla pod koje bi se sakrila... Takvih smo se primjedbi naslušali – kaže nam Ivica Županović, suvlasnik knjigovodstvenog servisa u Šibeniku koji je i sam godinama plaćao sporni namet.
Turistička naknada
S većim prometom, obrtnicima su rasla i izdavanja za OKFŠ. Primjerice, vlasniku jednog maloprodajnog dućana koji dnevno ima promet od 4000 kuna, što je godišnje ukupno 1,5 milijuna kuna, obračunava se oko 400 kuna naknade za šume.
– Da su to ili tvrtke koji žive od drvne industrije, taj bi namet i imao smisla, a ovako ga nema. U svakom slučaju, pozdravljamo potez ministra Tomislava Tolušića koji nas je ovoga oslobodio, ali sad su na redu i druga ministarstva budući da postoji još nekoliko, u najmanju ruku, diskutabilnih nameta koje gospodarstvenici plaćaju. Primjera radi, turistička naknada koja za obveznike raste ako im je sjedište ili tvrtke blizu određene turističke . Obrtnik u Šibeniku koji godišnje ima promet od milijun kuna za spomenutu će naknadu dati 1000 kuna, što je već popriličan iznos. E sad, normalno je da jedan obrtnik koji ima trgovinu, ugostiteljski objekt ili suvenirnicu, i uglavnom živi od turizma, plaća turističku naknadu. Nelogično je, međutim, da isti namet ima i čovjek koji se, primjerice, bavi proizvodnjom stakala i potpuno mu je svejedno kakva će biti sezona – govori Županović, koji se, praktički, na dnevnoj bazi susreće sa spomenutom problematikom.
Čelnik splitskog Udruženja Vilim Bujević, inače vlasnik fotoradnje, kaže kako je čudno da obrtnici danas uopće egzistiraju uz toliko parafiskalnih nameta, piše Slobodna.
– Među ostalim, neosnovanim smatramo i plaćanje naknade za autorska prava ZAMP-u (Služba zaštite autorskih muzičkih prava, op.a.). Normalno mi je da oni terete vlasnike ugostiteljskih objekata, kafića ili restorana, koji ne mogu bez glazbe, ali zbog čega se ovim nametom mora teretiti i jedan urar samo zato što u svojoj radnji ima radioprijamnik? – pita Bujević.