Egzotika u vrtu

Uzgoj banane i bambusa u vrtu

    AUTOR:
    • Andreja Čoh

  • OBJAVLJENO:
  • 26.05.2019. u 15:38

Ako svake godine imate isti povrtnjak koji vam je možda pomalo dosadio, donosimo ideje za dva neobična vrtna kutka: vrt tri sestre i egzotičan vrt.  U realizaciji projekta nam je pomogao Vrtni centar Flora

Napokon smo krenuli s radovima u vrtu i jedva čekamo da vam pokažemo što smo isplanirali za ovu vrtlarsku sezonu. Da se podsjetimo: prošle smo godine dio vrta prenamijenili u začinsku gredicu na kojoj su se zajedno uzgajale ljekovite i začinske biljke (vlasac, ružmarin, verbena, kamilica, lavanda, pelin), a drugi dio parcele bio je posvećen lisnatom povrću i ljutim papričicama. Ljepota vrtlarenja je u tome što svake godine počinjemo ispočetka, prilika je to da probamo nove ideje oslanjajući se na vlastitu kreativnost i inspiraciju proizašlu iz drugih primjera. Zato smo se ove sezone odlučili u potpunosti promijeniti izgled gredica, stvorivši dva potpuno različita koncepta vrta, čija je jedina zajednička crta da se radi o biljkama koje su prošle pola svijeta ne bi li došle u D&D vrt na Ravnicama.

D&D vrt na zagrebačkim ravnicama

Ovako je izgledao nakon zime i prije osmišljavanja egzotičnog vrta i vrta tri sestre

 

Vrtovi Novog svijeta

Svatko je barem jednom u svojem vrtu uzgajao grah, kukuruz ili bundevu, a čak i ako niste, sigurno su vaše bake i prabake to radile. Isto vrijedi i za krumpir ili rajčicu, povrće koje se toliko udomaćilo u našim vrtovima da nam je teško pomišljati da se radi o biljkama podrijetlom tisućama milja daleko od europskog kontinenta. Jednako tako nezamislivo nam je proći Slavonijom, a da ne vidimo nijedno polje kukuruza, kao i Liku bez krumpira. Radi se o vrijednim prehrambenim namirnicama kojima su se prehranjivali narodi Srednje Amerike, čija je klimatska i georaznolikost uvjetovala razvoj različitih pristupa uzgajanju tih povrtnica.

Tri sestre su zapravo biljke koje su Indijanci sijali zajedno jer su spoznali međusobnu korist koju daju jedna drugoj: kukuruz, mahunarke i bundeve

Primpremni radovi

Prvi korak je pripremanje tla. Zato smo u ožujku prekopali vrtnu gredicu koristeći se tehnikom dvostrukog prekopavanja tla, koja je izvrsna u slučaju kada je riječ o teškim glinastim tlima kao što je naše na Ravnicama

Naša suradnica

Vrtlarica Mia Kužir priprema  gredice za sadnju tri kulture

Prije sadnje

Potrebno je izraditi konstrukciju od tri štapa po kojoj će se biljke penjati

 

Vrt tri sestre

Kada su se američki kolonisti susreli vrtovima u indijanskim naseljima, često su vidjeli da se na istoj gredici uzgajaju tri različite povrtne kulture - kukuruz, mahunarka i bundeva. Iako su na prvi pogled ti “kukuruzni vrtovi” izgledali pomalo divlji u usporedbi s urednim poljima Europe, njihov uspjeh predstavlja malu poljoprivrednu revoluciju. Ove tri biljke porijeklom su iz Meksika te su s vremenom došle na sjever, a Indijanci su ih sijali zajedno jer su spoznali međusobnu korist koju daju jedna drugoj.

1. Kukuruz je odličan kao potporanj za rast.

2. Mahunarke vežu dušik i skladište ga na korijenu, čime se obogaćuje tlo.

3. Veliki listovi bundeve pokrivaju tlo i služe kao živi malč te štite tlo od prevelikog isparavanja vode.

Sadnicu banane, perasto kovilje, penjačicu Clematis, limunsku travu, mentu, korijandar, kineski kupus i salatni azijski miks nabavili smo u Vrtnom centru Flora

 

Kukuruz, grah i bundeva

Kukuruz je važna žitarica koja je nutritivno vrlo vrijedna. Za D&D vrt izabrali smo kukuruz šećerac, jednogodišnju biljku visine od 75 cm do 1,2 m, čiji se plodovi mogu jesti kuhani ili sirovi dok su još sasvim mladi. Kukuruz šećerac ima plitko korijenje, uspijeva na raznim plodnim i dobro propusnim tlima te najbolje raste na toplim položajima. Stabiljka nosi muške i ženske cvjetove, od kojih se muški nalaze na vrhu stabiljke te svojim peludom oprašuju ženske cvjetove, iz kojih se razvijaju klipovi. Kako bi oprašivanje bilo što učinkovitije, preporuka je saditi kukuruz u kvadrate s više redova, što će i pripomoći da prinos bude znatno veći. To je biljka koja voli toplinu i sjeme neće proklijati ako je temperatura tla niža od 10 Celzijevih stupnjeva. Na područjima s povoljnom klimom sije se između travnja i kraja svibnja svakih 14 dana, ovisno o potrebama ako se uzgajaju različite sorte - rane, srednje i kasne.

U kontinentalnim krajevima sije se tek sredinom svibnja na otvorenom, odnosno presađuju se presadnice.

Top view of a large variety of dry beans shot from above on rustic wood table. DSRL studio photo taken with Canon EOS 5D Mk II and Canon EF 100mm f/2.8L Macro IS USM
Getty Images/iStockphoto
 

Grah

Najpoznatiji predstavnik mahunarki u Europu je stigao u 16. stoljeću te se zbog visokog sadržaja bjelančevina i ugljikohidrata ubraja u povrće s najviše nutritivnih tvari. Osim toga, mahunarke popravljaju tlo pomoću bakterija, malih okruglastih izraslina na korijenovim dlakama u kojima se skladišti dušik. Zato se grah uzgaja kao predusjev drugim kulturama, ali i kao međukultura s kukuruzom i bundevama. Osim po morfološkim svojstvima, grah se razlikuje i po tome je li niskog ili visokog tipa. Generalno, grah dijelimo na mahunare i zrnaše. Zrnaši obično imaju malo krupnije zrno, ono se lakše kuha i lakše odvaja od komuške. Grah najbolje raste na dubljim tlima mrvičaste strukture, a biljka ima vretenast i prilično dugačak korijen te voli tla bogata organskim tvarima. Baš kao i kukuruz, sjeme neće niknuti ako temperatura tla nije barem 10 Celzijevih stupnjeva. U protivnom će se sjeme smrznuti i uz veću prisutnost vlage u tlu može propasti. Posije li se u zagrijano tlo, nicanje će biti brže, a vjerojatnost da ga napadne kakva bolest manja. Na kontinentalnim područjima sije se krajem travnja ili početkom svibnja, a u južnim područjima mjesec dana ranije.

 

Bundeva

Obitelji tikvenjača (Cucurbitaceae) pripadaju tikve, krastavci, dinje i druge vrste koje se, jednako kao kukuruz i grah, siju u svibnju jer su jako osjetljive na niske temperature te ih jutarnji mrazevi ili jako hladni sjeverni vjetar može potpuno uništiti. Ovo je vrlo raznolika skupina jednogodišnjih biljaka, koje su u stanju svojim velikim listovima okupirati cijeli vrt. Prilikom planiranja plodoreda treba imati na umu da se radi o vrlo gladnim biljkama koje zahtijevaju puno organske materije, a dobro će uspijevati ako se uzgajaju izravno na kompostnoj hrpi. Lišće većine bundeva i buča može poslužiti kao prirodni malč. Da bi se ubrzalo klijanje, sjeme se prije sjetve može ostaviti preko noći u vodi, a sije se na humcima tla obogaćenim plodnim i bogatim organskim materijalom kao što je stajski gnoj.

 

Kreiranje vrta tri sestre

Kao i kod svakog vrta, prvi korak je pripremanje tla, pogotovo zato što je riječ o povrću koje za kvalitetni razvoj korijenova sustava traži mrvičasto i rahlo tlo. Zato smo u ožujku prekopali vrtnu gredicu koristeći se tehnikom dvostrukog prekopavanja tla, koja je izvrsna u slučaju kada je riječ o teškim glinastim tlima kao što je naše na Ravnicama. Tako će se poboljšati struktura tla koja je inicijalno zbijena i teška, zbog čega biljke troše mnogo energije probijajući se s korijenjem u potrazi za vodom i hranjivima. Kao što smo napomenuli, kukuruz, grah i bundeva imaju razgranati korijenov sustav i kako se ne bi natjecali u potrazi za hranom potrebno je prekopati gredicu do dubine od 40 cm.

 

Tehnika dvostrukog prekopavanja

Za pripremu tla koriste se dva vrtna alata: štihača i vile za rahljenje tla. Nakon što smo odredili dimenzije gredice maksimalne širine 1,2 m, možemo početi s prekopavanjem. Tehnika je vrlo jednostavna: prvi red gredice iskopa se na dubinu za dužine dvije štihače, ta zemlja stavlja se sa strane i ponovo će se vratiti u gredicu u zadnjem rovu. Sljedeći rov prekopava se tako da se prvi sloj dužine jedne štihače prebaci u prethodni prazni rov nakon čega se prebacuje i drugi sloj, pa sve do kraja gredice. Prilikom prekopavanja, da bi se lakše mogla izvaditi zemlja, koristimo vile za rahljenje tla kako bismo olakšali rad sa štihačom. Nakon što smo pripremili tlo, stavimo gnojivo i možemo početi slagati vrt tri sestre.

 

Wampanoag vrt

Iako su uzgajali iste biljke, nisu sva indijanska plemena imala jedinstveni način slaganja vrtova tri sestre. Generalno se razlikuju se dva principa: kružne i kvadratne gredice, a mi smo zbog veličine slobodnog prostora odabrali drugi tip gredice.

U gredici se uzgajaju tri kulture: kukuruz, grah i bundeva, a dodatno se može posaditi i suncokret, i to uz sjeverni rub kako ne bi bacao sjenu na druge biljke. Biljke se uzgajaju u humcima koji su međusobno udaljeni 1,2 m. U centru humka sije se kukuruz po četiri biljke u razmaku od 15 cm na dubinu od 7 cm. Nakon što je kukuruz narastao oko 20 cm, sije se grah s vanjske strane humka. Bundeve se siju u isto vrijeme kada i grah, na posebne humke promjera 30 cm i visine oko 8 cm.

 

Daleki istok u zagrebačkom D&D vrtu

U drugom dijelu vrta odlučili smo kreirati vrt u kojem će stanovati egzotične biljke koje su prilagođene našem klimatskom podneblju te se uzgajaju u ukrasnim i povrtnim gredicama. Ideja nam je dočarati kako je lagano transformirati komadić zemlje u predivnu oazu, mjesto za meditaciju i malu botaničku slikovnicu egzotičnih biljaka istočnjačkih zemalja koje su osvojile naše krajeve.

 

Egzotika u vrtu

Većina ukrasnih biljaka koje se mogu naći u vrtnim centrima nisu autohtone biljke s našeg područja, no riječ je o kulturama koje su uzgajivači pospješili kako bi se uspješno prilagodile novim uvjetima. Naravno postoje ograničenja, poput osjetljivosti na niske temperature i mraz, što je tipično za biljke iz toplijih klimatskih predjela, kao i dužina dana koja će uvjetovati, primjerice, da banana kod nas nikada neće razviti plod. Stabiljka banane će tako dolaskom zime potpuno nestati, ne bi li u proljeće ponovno pustila listove. Bambus, koji je postao vrlo popularan kao živica, otporniji je na hladne zimske dane, no ako ga uzgajamo u tegli, potrebno ju je toplinski zaštititi.

Zahvaljujući vrtnom centru Flora, dobili smo priliku posaditi ove biljke i kreirati nešto drugačiju vrtnu priču.

 

Plan i realizacija

Egzotični vrt odlučili smo napraviti na bivšoj začinskoj gredici koju je prvo trebalo očistiti od suvišnih biljaka koje su nam smetale zbog pozicije ili nisu preživjele zimu. Ružmarin i smilje mediteranske biljke, koje inače uspijevaju u kontinentalnom dijelu, nisu se dobro razvile u začinskoj gredici, prije svega zato što je zemlja većim dijelom glinena i teška. Zato je preživjela lavanda, čiji je grm ostao kompaktan i ove će godine dati pregršt mirisnih ljubičastih cvjetova, zbog čega smo je odlučili ostaviti u vrtu, kao i pelin koji se nalazi na samom rubu gredice i vizualno će nadopuniti pozadinu vrta.

Jednom raščišćena gredica spremna je za osmišljavanje i planiranje vrta. Prostor vrta podjednako će krasiti ukrasne i jestive biljke, a središnji dio posvećen mjestu za opuštanje s malim budističkim hramom. Kako bi izolirali i pojačali doživljaj svetišta, iza hrama je postavljena drvena ograda koja će služiti kao potporanj za penjačice. Budući da su nam od prošle sezone ostale drvene oblice, iskoristili smo ih za popločavanje mjesta ispred budističkog hrama, a površina tla prekrivena je i ukrasnom korom kako bi se istaknule posađene biljke. Jednom kada smo pozicionirali glavne elemente u vrtu, preostala je sadnja biljaka. Od ukrasnih biljaka odlučili smo se za bambus (Phyllostachis aurea) visine 1,5 do 2 m, sadnicu banane, perasto kovilje (Stipe pennata), penjačicu Clematis i lavandu, a od začinskog i jestivog bilja za limunsku travu, mentu, korijandar, bokchoi i salatni azijski miks.

 

Banana - biljka za tropski ugođaj

Osim na otvorenom, dekorativni listovi banane dočarat će tropski izgled u svakom ambijentu. Banana dobro raste na otvorenim prostorima i u vrtovima, no uzgaja se uglavnom kao dekorativna biljka, a ne radi plodova. Stablo banane može dati plod koji je zanimljivog izgleda, no u kontinentalnim predjelima nema priliku da sazre. Banane prezime tako da ih se na jesen skrati i zaštiti termoizolacijskom tkaninom ili, primjerice, omotačem od lišća.

 

Bambus - biljka zen-vrtova

Bambusi su zimzeleni drvenasti pripadnici obitelji trava, a odlikuju se lijepim, nježnim listovima i gracioznim rastom. Prije odlaska u vrtni centar i sadnje potrebno je imati na umu da bambusi imaju podzemnu stabiljku (rizome), zbog čega je vrlo invazivan za okolinu i nerijetko će pobjeći u susjedno dvorište. Stoga prilikom sadnje, kako bi mu se rast ograničio i zadržao u dopuštenim granicama, potrebno je umetnuti u zemlju oko korijena fizičku barijeru, duboku najmanje 40 cm. Da bi se ograničila bujnost, bambus se može u rano proljeće do zemlje porezati.

Prostor egzotičnog  vrta krasit će ukrasne i jestive biljke, a središnji dio je mjesto za opuštanje s malim budističkim hramom. Kako bi pojačali doživljaj svetišta, iza hrama je postavljena drvena ograda koja će služiti kao potporanj za penjačice

 

 

 

 

Foto: Berislava Picek/Hanza Media, iStock

Izdvajamo

Iz drugih medija