Isplanirati dobar vrt nije mala stvar. Baš naprotiv. Radnja je to koja zahtijeva mnogo promišljenih akcija, pametnih poteza i izazova koje valja uspješno svladati. Baš zbog toga u ovom broju nudimo vam uvid u to kako smo planirali D&D vrt na zagrebačkim Ravnicama.
PLANIRANJE FAZA 1
Podsjetimo, ekipa časopisa D&D Vrt od Grada Zagreba dobila je parcelu od 50 kvadrata na kojoj ćemo zajedno s našim suradnicima, krajobraznom arhitekticom Darijom Perković i vrtlarima Hrvojem Kovačem i Andrejom Čoh svaki mjesec iz prve ruke stjecati vrtlarska iskustva. I, naravno, sve to dijeliti s vama. Ovomjesečna misija bila je isplanirati vrt tako da izgleda što bolje i da nam u budućnosti podari lijepe cvjetove i ukusne plodove. Uz to, naučili smo ispitati pH tla i u konačnici napravili prve zelene akcije u našem D&D vrtu. Cijeli pregled naših ovomjesečnih radnji pogledajte u nastavku ovog članka. Slobodno nam ukradite pokoju ideju, inspirirajte se i krenite hrabro i odvažno u vrtlarske vode.
Prvo je stvar u svoje ruke preuzela ovlaštena krajobrazna arhitektica Darija Perković, mag. ing. prosp. arch., koja je osmislila kako će izgledati vrt, a sve u svrhu toga da u konačnici bude estetski privlačan i funkcionalan. Evo što je sve osmislila i rekla nam.
Kada krećemo u planiranje vrta, moramo se zapitati nekoliko pitanja. Prvo, zašto uopće vrt? Kakve koristi od prirode? Veza s prirodom ljudima je potrebna i višestruko korisna. Važna nam je za fizičko zdravlje, da bismo zdravo disali, jeli, pili, kretali se. Važna nam je za mentalno zdravlje jer nas zelenilo opušta i ublažava sveprisutni stres. Važna je i zbog duhovnog razvoja i zdravlja jer razvija razumijevanje, poštovanje i empatiju prema životu, potiče maštu i kreativnost. Zapravo, zdrav i uravnotežen život bez prirode uopće nije moguć.
Vrtove smo prije više jeli, a danas ih više gledamo. Vrtovi kao dijelovi više ili manje preoblikovane i upravljane prirode s određenom funkcijom postoje otkad smo izabrali sjedilački način života i počeli stvarati prve civilizacije. Nekada davno imali su prvenstveno proizvodnu, religijsku i reprezentativnu ulogu. U današnje vrijeme intenzivne urbanizacije, kada više od 70 posto europskog stanovništva živi u urbanim sredinama, značaj prirode u životnom okruženju važniji je nego ikada, a naši današnji - privatni, a osobito javni - “vrtovi” uglavnom imaju boravišnu, rekreativnu, reprezentativnu i zaštitnu ulogu. Nekako smo, tijekom užurbanih stoljeća rasta, razvoja, industrijalizacije i urbanizacije, zaboravili i zanemarili jako važnu uzgojnu ulogu samodostatnih, manjih, obiteljskih i privatnih vrtova kao izvora zdrave, domaće i svježe hrane, lako dostupne i uvijek na dohvat ruke.
Urbano vrtlarenje je zdravo i trendi. U posljednje vrijeme ponovne osviještenosti o važnosti zdrave hrane veseli spoznaja da se vrtlarenje u urbanim sredinama polako vraća kao pozitivan i hvalevrijedan trend. Sve je više ljudi koji žele sami uzgojiti svoju hranu, jesti fino i zdravo. Ako postoji dobra volja, prostorna ograničenja za uzgoj gotovo ne postoje. Svatko može uzgojiti poneku jestivu i plodonosnu biljku: u posudama, na balkonima i terasama, na površinama bilo kojih dimenzija... Divno je kada se dogodi sinergija kao na primjeru zagrebačkih urbanih vrtova gdje su tu potrebu građana prepoznale i podržale gradske vlasti pa su nam dostupne i prave vrtne parcele.
Drugo je pitanje, naravno, odakle početi.
Kada se odluče na avanturu hobi-vrtlarenja, najčešća praktična pitanja koja si vrtlari početnici postavljaju su koliko veliki vrt osnovati i što u njega posaditi. Univerzalno pravilo ne postoji. Preporuka je da veličinu treba prilagoditi načinu života i raspoloživom slobodnom vremenu. Kao i u svemu, treba imati mjeru i biti razuman. Počnite umjereno i pomalo, ne s prevelikim prostorom i previše bilja. Krenite od malog, lagano i opušteno, neka vas svaki novi mali uspjeh motivira na rast i proširivanje. Hobi-vrtlarenje bi, iako je i ono cjelogodišnji posao, prvenstveno trebalo biti zabava i uživancija, nikako napor. Što se izbora bilja tiče, svoj vrt uzgajate zbog sebe i vama dragih bića pa u njemu podižite biljke koje imate u vašim omiljenim jelima. Oni koji imaju malo izraženiju estetsku crtu, nerijetko će si postaviti i pitanja kako će to u konačnici izgledati te može li vrt istodobno biti i jestiv i lijep. Kako bismo vam pomogli stvoriti upravo takve korisne i oku ugodne vrtove, pripremili smo za vas u nastavku recept za vrt iz snova. Želja nam je provesti vas kroz pravilni, školski postupak planiranja vrta kako biste što lakše u konačnici stvorili vrtove o kakvima maštate i kako bi u dobro isplaniranom vrtu vrtlarenje bilo opušteno i zabavno.
Treće je pitanje koji je recept za vrt iz snova.
Prvo disciplina, a zatim mašti na volju. Bez obzira na veličinu, lokaciju ili oblik dostupnog vrtnog prostora, njegova ljepota, zdravlje i svrhovitost uvelike ovise o dobrom planiranju i pripremi u samom startu. Uspjeh je, ipak, rijetko slučajan. Kako bismo ga uspješno podigli, uz puno radosti, poleta i dobre volje te mrvicu vrtlarske sreće, treba poštivati osnovna pravila, slijediti pokoju smjernicu i držati se redoslijeda nekih osnovnih koraka. To možda na početku nije zabavno i čini se dosadnim ili čak nepotrebnim, ali ako planiranju vrta u startu pristupite disciplinirano i organizirano, on će vam višestruko vratiti svojom ljepotom i plodovima.
Za početak, koja je nulta točka (polazište) ili čime raspolažemo?
INVENTARIZACIJA - što imam, koliko je i gdje se nalazi. Kako ne bismo već na početku pogriješili i sadili previše, premalo, preveliko ili premaleno, treba (sa)znati osnovna obilježja vrtnog prostora: granicu obuhvata, oblik i dimenzije te ih zabilježiti crtežom. Tlocrt u prikladnom mjerilu je uobičajeni oblik prikazivanja. Od pomoći će biti i ako kotirate nacrt (upišete dimenzije vrta uz njegove rubove) te zabilježite postojeće strukture ako postoje (staze, stube, ograde... bilo što fiksno, čvrsto i/ili sagrađeno).
ANALIZA - u kakvim će uvjetima moje biljke rasti i kako im olakšati rast i razvoj? Prije bilo kakvog postupanja u vrtu jako je važno analizirati okruženje u kojem se nalazi kako bismo sa sigurnošću znali uvjete u kojima će naš vrt, živi organizam, rasti - koliko će biljke imati sunca, vode i u kakvom će tlu rasti, kako i koje uvjete popraviti. Ovaj korak neki, malo upućeniji i vještiji, već intuitivno osjećaju i znaju. Za one koji se prvi put susreću s ovakvim pristupom slijede kratke smjernice na što treba obratiti pažnju. Najvažnije je (sa)znati orijentaciju (sjeverni, južni, istočni ili zapadni vrt), osunčanost (cjelodnevna ili djelomična, ograničena), inklinaciju (ravno, strmo ili terase, trebaju li zemljani radovi pripreme terena ili ne), obraslost (kakva je postojeća vegetacija ako je ima, trebaju li radovi krčenja, vađenja panjeva i slično), determinirati tip tla (ne treba biti prestručno - za početak je dovoljno pod prstima ustanoviti je li uobičajeno rastresito plodno vrtno tlo ili ima previše gline - ako je ljepljivo ili pijeska - ako se rasipa), osnovna klimatska obilježja (kakva su nam godišnja doba, kada je jako vruće ili hladno, kada ima mnogo padalina, kada je sušno, ima li jakih vjetrova) i dostupnu infrastrukturu (imamo li vodu za zalijevanje, električnu energiju i slično).
VOLORIZACIJA - što nam je posebno važno, vrijedno ili lijepo? U ovom koraku zabilježimo što nam je vrijedno zadržavanja, što trebamo ukloniti, imamo li neku lijepu vizuru koju želimo zadržati, osloboditi, naglasiti ili, pak, neku neugodnu vizuru koju želimo ublažiti ili zakloniti.
PLANIRANJE FAZA 2
IDEJNI KONCEPTI
Sada kad znamo sve o prostoru i uvjetima u kojima će naš budući vrt rasti, razvija se vizija što želimo stvoriti
1. Osnovna koncepcija. Pribavimo različite inspiracije iz literature, medija, sjećanja. Odlučimo koji nam se stil sviđa (suvremeni minimalizam, rustikalno, mediteranski, boho, shabby chic…), kakvo oblikovanje želimo (pravokutna geometrija, kružno, radijalno, amorfna organika, simbolika...) te koja će biti funkcija (uzgojni i/ili boravišni). Izradimo skicu u mjerama našeg vrta.
2. Projektni program. Ispišemo, najbolje u preglednu tablicu, sve sadržaje i opremu koje želimo u vrtu: ograda, komunikacija, parcele/gredice, spremište, boravište, hlad, zaklon, vrtne atrakcije i akcenti, spremnik za vodu, kompostište, hotel za kukce, kućica za ptice, hranilice i pojilice, visoka vegetacija, ambijentalna (eko) rasvjeta… Opišemo ugođaj koji u vrtu želimo i čime ga stvoriti.
3. Florni popis. Korisno je, već na početku planiranja vrta, u osnovnim crtama zabilježiti vrtnu temu - kakav vrt želimo (višeosjetilni vrt, dizajnerski povrtnjak, jestivi cvjetnjak, “food forest”, vrt leptira, pčela i ptica, ljekoviti vrt, miomirisni vrt, začinski vrt, samoodrživi eko vrt, vrt na jedan kvadrat…) i/ili koje i kakve biljke u njemu želimo uzgojiti (povrće, bobičasto voće, cvijeće, ljekovito, sve zeleno, sve sivo, određene boje cvata, određenog doba cvatnje, samo stare sorte i sl.), pa će kasniji izbor konkretnih vrsta biti puno lakši. Vrtlarima koji žele uzgajati prvenstveno jestivi povrtnjak također se preporučuje i sadnja cvijeća, začinskog i ljekovitog bilja u mješovite gredice, kako zbog ljepote vrtne kompozicije tako i zbog zdravlja i zaštite vrta.
4. Idejno rješenje. Kada znamo oblik i dimenzije našeg budućeg vrta, osnovne okolinske čimbenike koji nam usmjeravaju izbor i uzgoj bilja te kada imamo razrađenu i izabranu temu vrta, odabrani stil/dizajn s popisom svih elemenata, struktura i sadržaja, izrađuje se idejno rješenje ili tlocrtni prikaz/nacrt prema kojem će se izvoditi naš budući vrt, a na kojem su, u odgovarajućem mjerilu, prikazani svi sadržaji iz projektnog programa koji smo pripremili.
5. Uz osnovni nacrt ili idejno rješenje vrtnog oblikovanja, vrtlarima je najvažniji plan sadnje, odnosno detaljan i čitljiv prikaz gdje se i na kolikim razmacima koja sadnica treba zasaditi, a koji se ucrtava na prethodno izrađeni crtež idejnog rješenja.
Sada, nakon dobre pripreme, kad su sve želje i mogućnosti na papiru i kada imamo dobro razrađen plan, potpuno smo spremni na idući korak vrtlarske avanture, a to je prenijeti viziju svog vrta iz snova s crteža u stvarni prostor.
PLANIRANJE D&D VRTA
ZONA D&D VRTA
Kako bismo vam na najjasniji način dočarali kako pravilno planiranje vrta doista izgleda, sve opisane postupke primijenili smo na naš D&D vrt. Postupak smo prikazali u tablici. U ovoj fazi definirali smo oblikovnu osnovu vrta, a plan sadnje razrađivat ćemo u brojevima koji slijede.
ODREDITE KISELOST TLA POMOĆU CVIJETA MAĆUHICE
Prije nego što krenemo u vrtu punom parom kopati po gredicama, posljednji je trenutak da sjednemo i na papiru isplaniramo sve vrtne radove, datume sjetve i sadnje, plodored, proljetnu, ljetnu, jesensku i zimsku shemu vrta. Zapravo se većina vrtlara/ica tom procesu posvećuje posljednja dva mjeseca u godini, kada je vrt u zimskom mirovanju, no za dobar plan nikad nije kasno. Kalendar sijanja i sadnje izuzetno je koristan za vrtlare/ice početnike jer pomoću njih znaju kada točno krenuti sa sijanjem vani ili u zatvorenom i kada je sigurno biljku posaditi u gredicu na vrtu.
Primjerice, rajčica je osjetljiva na hladnoću pa se presadnice uzgajaju u zatvorenom od veljače ili ožujka, a u vrtu će završiti tek u svibnju. No, da bismo posadili pravu biljku na pravo mjesto, potrebno je, prije nego što sastavimo popis želja, informirati se o vrsti tla na kojem vrtlarimo, njegovoj kvaliteti i drugim karakteristikama.
VRSTA TLA
Povrće možemo više-manje uspješno uzgajati na raznim vrstama tala, ali za uzgoj povrća idealna je rahla ilovača. San svakog vrtlara/ice je tlo bogato humusom, rastresite strukture i lako za okopavanje, poput zemlje od krtičnjaka. Rijetko zadržava previše vlage tijekom zime te se ne isušuje previše tijekom ljeta. Ako u tlu prevladavaju čestice gline, govorimo o glinastom tlu koje je karakteristične smeđe, žute ili sive boje, a pod prstima ljepljivo i glatko.
Ako je najveći udio čestica pijesak, riječ je o pjeskovitom tlu koje je lagano za obradu, ali se brzo isušuje i sadrži manje nutrijenata.
ODREĐIVANJE TIPA TLA
Čak i bez laboratorijske analize moguće je odrediti tip tla koristeći se jednim jednostavnim testom. Tip tla u našem vrtu može se odrediti promatrajući uzorak vlažne zemlje tako da uzmemo šaku zemlje i pokušamo oblikovati valjak. Ako valjak ne puca, možemo zaključiti da je tlo bogato glinom, a ako valjak puca, riječ je o pjeskovitom ili tresetnom tlu.
Za plodnost tla vrlo je važna i količina vapna odnosno kalcija u tlu, pa redovito treba provjeravati razinu kiselosti ili bazičnosti tla, koja se mjeri u pH jedinicama, a vrijednost ljestvice se kreće od 1 do 14.
Tlo čija se pH vrijednost kreće oko 7 je neutralno, dok su tla koja imaju vrijednosti manje od 7 kisela, a ona s pH vrijednostima većima od 7 lužnata.
Prije svega, pH utječe na topivost minerala tla i time na njihovu dostupnost biljkama. Štoviše, utječe na brojne vrste mikroorganizama u tlu te na štetnike i bolesti. Primjerice, odsutnost glista može biti znak da je tlo kiselo. Biljke najbolje uspijevaju kada je pH tla između 5,5, i 7,5, ali, naravno, postoje i one koje vole kisela tla, primjerice američke borovnice za koje tlo u vrtu treba posebno pripremiti, odnosno zakiseliti ga posebnim supstratima.
Iako je analiza iz laboratorija najpreciznija, pH analizu tla možemo napraviti i u kućnoj radinosti bez upotrebe kompliciranih postupaka.
DOZNAJTE PH VRIJEDNOST KORAK PO KORAK
Prije nego što krenemo s pH analizom tla treba napraviti indikator pomoću kojega će se određivati pH vrijednost tla. Za izradu indikatora potrebni su šaka ljubičasto-plavih cvjetova maćuhice, mužar i koncentrirani alkohol.
1. Skupiti što više latica plavo-ljubičastih maćuhica, a umjesto latica mogu se koristiti i listovi ljubičastog kovrčavog kelja ili crvenog zelja.
2. U mužar se stavi što više plavo-ljubičastih cvjetova maćuhice i alkohol te se sve dobro zdrobi i ostavi da se boja iz latica otopi u alkoholu.
3. Zatim se otopina procijedi i spremi u bočicu (najbolje od tamnog stakla).
4. Indikator se ponaša na sljedeći način: u neutralnoj sredini je iste boje kao cvijet, plav ili plavo-ljubičast, što je sredina kiselija poprima sve crveniju boju, a što je otopina lužnatija zelenije je boje.
5. Promjene u boji indikatora dobivaju se tako da se u tri čašice stavi obična voda iz slavine. U prvu se doda nekoliko kapi octa (kiselina), u drugoj se otopi malo sode bikarbone, koja je slaba lužina, a u trećoj se ostavi samo čista voda. Zatim se u svaku dodaju dvije kapi indikatora od maćuhica i za nekoliko sekundi doći će do reakcije, odnosno promjene boje u čašicama.
UTVRĐIVANJE KISELOSTI TLA U D&D VRTU
Kad je vaš vrt dobio konačnu formu, možete se posvetiti razmišljanju o tome što će biti unutar gredica. Važno je zato da se one mijenjaju kroz godinu
1. Prvi korak je uzeti uzorak zemlje, i to s dubine od 10 do 15 cm. Zemlju treba dobro osušiti i što više usitniti.
2. Zatim se uzorak zemlje od oko 50 grama stavi u staklenku s destiliranom vodom i dobro mućka sljedećih nekoliko minuta. Staklenka se zatim odloži da se talog slegne.
3. Kapaljkom pažljivo treba odvojiti dio tekućine iz staklenke koja se izlije u epruvetu.
4. Nakon što smo stavili 4-5 kapi indikatora, tekućinu u epruveti treba snažno promućkati.
5. Na kraju, uspoređujući boju u epruveti s bojom dobivenom u čašicama, možemo zaključiti da je zemlja u D&D vrtu na ljestvici vrijednosti neutralna, što su dobre vijesti i znak da možemo krenuti s radovima.
LAZANJA GREDICA: HRANJEVI SLOJEVI NA VIŠE BILJAKA
Znate li onaj problem kad u proljeće orezujete stabla pa vam se dogodi da odjednom imate golemu hrpu grana s kojima ne znate što ćete. Ili, još bolje, odlučite raskrčiti neku parcelu i srušiti nekoliko stabala. Nekada su po poljima spaljivali te goleme hrpe ne bi li se pretvorile u pepeo. Međutim, u današnje vrijeme više nije dopušteno paljenje otvorenog plamena iz sigurnosnih razloga, tako da vam i ta ideja “pada u vodu”. Odjednom nemate pojma što biste s tim pa odlučite sitnijim granama “zatrpati” komposter u vrtu, a deblo još godinama držite na hrpi u dvorištu ne bi li vam slučajno pala na pamet kakva konstruktivna ideja.
Imam ideju za vas. Zašto jednostavno ne biste napravili “tople sendviče” za svoje biljke?
Pokazat ću vam kako da napravite podignute, tople, vrtne krevete od trulog drva koje čini bogat organski materijal. Takve se gredice još nazivaju: “topla uzdignuta gredica”, “lazanje”, “sendviči”, “hugel kultura” i sl. Dok prolaze godine, vaš vrtni krevet postaje bogato tlo puno hranjivih tvari, idealno za sadnju.
Prvih nekoliko godina u procesu kompostacije doći će do laganog zagrijavanja. Primijetit ćete da vegetacija na njemu traje nešto dulje nego u okolnim dijelovima vrta. Sam proces razgradnje, koji se događa s godinama, možete jasnije vidjeti na skici.
Moram napomenuti da nisu sva debla pogodna za ovakve gredice. Recimo, cedar sadrži previše antimikrobnih tvari pa se teško raspada. Obični orah, crni orah, hrast i trešnja sadrže toksične tvari koje nisu dobre za biljke koje ćete saditi.
Drvo jabuke, topole, vrbe i breze je, pak, odlično za izradu ovakvih gredica.
Ja sam imao “višak” drva od raskrčivanja terena u D&D vrtu, odnosno dobili smo dosta otpadnog materijala pa sam za izradu koristio mješavinu javora, jasena, vrbe, jabuke, svibovine i lješnjaka.
OTPADNI MATERIJAL:
1. drvena građa
2. deblje grane
3. tanje grane
4. lišće
5. biljni otpad
6. smjesa za humus
FAZE NASTANKA GREDICE
DVA PRIMJERA GOTOVE LAZANJA GREDICE
Vrt Hrvoja Kovača
1. Zabijte kolce u kutove gredice, pa ih povežite špagom da dobijete kvadrat pravilnog izgleda. Nakon toga iskopajte rupu u označenom kvadratu, dubine oko 20-ak centimetara, odnosno “jednog štiha” (1 štih je kad nogom utisnete štihaču u dubinu zemlje do kraja). Iskopanu zemlju stavite sa strane.
2. Slaganje ide po principu od debljeg prema tanjem pa ćete na dno gredice složiti debele trupce.
3. Na trupce slažite grane od rezidbe. Prvo deblje, potom tanje.
4. Na to idu lišće, stabljike i, na kraju, mješavina sitnog materijala.
5. Na složeni materijal vratite zemlju koju ste iskopali pa na nju stavite finu zemlju iz komposta. Ako nemate kompost u svome vrtu, možete u trgovini nabaviti univerzalni supstrat.
6. Na kraju grabljama poravnajte gredicu.
Kroz godine će zemlja u gredici biti sve kvalitetnija i puna hranjivih tvari, idealna za sadnju i uzgoj
D&D vrt
BILJNI INKUBATOR
Hladno klijalište: najbolji uvjeti za svako sjeme
Riječ je o zaštićenom prostoru u koji se biljke mogu posijati četiri do šest tjedana prije nego što se sije na vanjskim prostorima. Ono omogućava mladim biljkama zaštitu dok ne ojačaju za presadnju. Hladna klijališta jednostavna su za izradu, nisu skupa i svatko ih uz malo truda može izraditi. Uzmite metar u ruke i krenite na posao.
Čak i ako nam vrijeme to ne dopušta, postoje načini kako u vrtu nešto ranije krenuti s uzgojem povrća, posebice s vrstama otpornijim na niske temperature. Riječ je o klijalištima, zaštićenom prostoru u kojem se biljke mogu posijati četiri do šest tjedana ranije nego što se sade na vanjskim prostorima početkom proljeća. Prednost je takvih prostora da će mladim biljkama omogućiti zaštitu sve dok ne ojačaju i ne budu spremne za presađivanje na otvoreno polje.
Za naš vrt kreirali smo nadzemno klijalište koje će nam služiti za prilagodbu biljaka koje smo uzgojili u zatvorenom prostoru, poput matovilca i lisnate salate, jer smo s vrtlarskom sezonom krenuli od siječnja. Klijalište će nam poslužiti i u proljeću za daljnju prilagodbu presadnica namijenjenih za sadnju u ljetnim mjesecima.
1. Za izradu D&D klijališta koristili smo se drvenim daskama, starim okvirom za slike koji je trebao završiti na odlagalištu otpada i polikarbonatnom pločom za poklopac.
2. Radi izdržljivosti klijališta drvene okvire učvrstili smo kutnim spojnicama.
3. Zaštita drva od vlage je nužna jer će klijalište biti izloženo svim vremenskim uvjetima.
4., 4a. i 4b.
Često se za poklopce koriste stari prozorski okviri, no poklopac s plastičnom pločom jednako će dobro poslužiti, samo je potrebno koristiti kvalitetniji materijal poput polikarbonatne ploče koja je otporna na atmosferske prilike.
5. Bazu klijališta dubine 20 centimetara ispunili smo kvalitetnom vrtnom zemljom.
6. Postavljanje okvira je završeno pa sada možemo matovilac i salatu presaditi u klijalište.
7. Mjesto koje smo izabrali za klijalište okrenuto je na južnu stranu i donekle zaklonjeno od vjetra.
Andreja sadi • Na gredici s krugovima (začinska): suncokret, ružmarin, kadulja, menta, peršin, vlasac, matičnjak, origano, timijan i šumske jagode
• Na gredici u obliku lista: lisnate salate i salate glavatice, dragoljub i cvijetne trajnice za privlačenje kukaca
• Na gredici s kvadratima (gredica za plodored): lukovičasto povrće, krastavac, rajčica, patlidžan, brokula, grašak, kelj, mrkva, cikla, rotkvica
• Na valovitoj gredici (biljke iz vrtova naših baka): ivančica, verbena, različak, neven, sorte visokog graha i razne vrste bundeva
Hrvoje sadi • Na gredici s krugovima (začinski vrt): lovor, bosiljak, đumbir, korijander, medvjeđi luk, stevija i hren
• Na gredici u obliku lista: čuvarkuća kao prekrivač tla, maćuhica, mali zimzelen, kućna sreća i ljute papričice
• Na gredici s kvadratima (gredica za plodored): luk žuti, ljubičasti i srebrenac, ljutika i češnjak, blitva (žuta, crvena i zelena), špinat i rikola
• Na valovitoj gredici (biljke iz vrtova naših djedova): pelin, kamilica, santolina, ruta, kopriva, artičoka, plućnjak, bamija, maslačak, rabarbara, jaglac, ehinacea, stolisnik, preslica, smilje, gospina trava, trputac, trava iva i lavanda
Tekst: Darija Perković
Foto: Tomislav Krišto/Hanza Media, Berislava Picek/Hanza Media
