Ona je poljoprivrednica koja uzgaja svoju hranu po biodinamičkim principima, održava radionice kuhanja zdrave i prirodne hrane te se aktivno bavi svim vezanim za prirodno vrtlarenje.
Uz to, Ana Smokrović je i doktorandica Filozofskog fakulteta u Rijeci, a upravo piše disertaciju na temu filozofije hrane pod mentorstvom prof. dr. sc. Snježane Prijić-Samaržije. Anu već dulje vrijeme pratimo kroz njen zanimljiv blog “Anino povrće”, a sada smo je odlučili posjetiti u njezinu domu i vrtu u Opatiji te saznati sve o zelenim i zdravim hobijima koje preferira.
- Tijekom magisterija u Budimpešti sam se počela zanimati za pitanja proizvodnje i uzgoja hrane. Zvuči kao floskula, ali tek kad sam se odselila van, shvatila sam kako živimo na privilegiranom mjestu u smislu odlične klime koja omogućava cjelogodišnji uzgoj hrane, čiste zemlje i vode, no unatoč svemu tome, većinu hrane, i to upitne kvalitete, uvozimo. Nakon povratka kući sam odlučila naučiti uzgajati vlastitu hranu po prirodnim principima - priča Ana i dodaje kako je potom našla staru majstoricu, koja je tada imala 92 godine i živjela u Bribiru, te je postala njen šegrt.
- Odlazila bih svaki tjedan kod nje, nosila sam joj namirnice, pomagala u težim fizičkim poslovima i, ono najvažnije, zajedno smo vrtlarile. Ona je usred kršnog Bribira imala predivan vrt u kojem je već desetljećima prakticirala biodinamički uzgoj i u kojem je njegovala mnogo starih sorti povrća te nesebično to znanje dijelila sa mnom - prisjeća se.
Ana uzgaja hranu u vrtu po biodinamičkim principima. Biljke i tlo njeguje pripravcima, biljnim čajevima i gnojnicama, kvalitetnim provjerenim stajskim gnojem, a njeguje i stare sorte, a to je, kaže Ana, njen doprinos boljitku zajednice
BABA MARICA
Otkriva kako je kod te majstorice probala najukusniju hranu ikad, spoznala da je riječ o makrobiotičkom pristupu hrani koji se temelji na cjelovitim, sezonskim i organski uzgojenim namirnicama te naučila s njom tako pripremati hranu.
- To mi je odredilo put. Počela sam s vrtlarenjem u malom vrtu moje babe Marice, pohodila različite radionice, edukacije, školu Makrobiotičkog kuhanja, pa mi je vrt postao premali, pa sam kupila jednu malu njivu, a danas živim u Opatiji, imam staklenik u kojima uzgajam svoje presadnice, u blizini imam u najmu dva vrta u kojima sezonski uzgajam svoju hranu po biodinamičkim principima, prodajem svoje povrće u malim lokalnim trgovinama zdrave hrane, a od ove sezone i na riječkoj tržnici planiram uzeti štand. Dakle, zatvaram cijeli krug, od uzgoja presadnica, samog povrća i prodaje do pripreme te hrane na adekvatan način - priča Ana Smokrović koja uzgaja u svom vrtu hranu koju potom konzumira.
Uzgaja, kaže, sve po biodinamičkim principima.
- Biljke i tlo njegujem pripravcima, biljnim čajevima i gnojnicama, kvalitetnim provjerenim stajskim gnojem, njegujem stare sorte i to je ujedno i moj doprinos boljitku zajednice, tj. sebi i krugu ljudi oko sebe omogućujem kvalitetnu, zdravu i lokalno uzgojenu hranu - priča i dodaje kako isti princip njeguje i kod kuhanja hrane.
- Moj način kuhanja njeguje cjelovitu i sezonsku hranu, što lokalnije uzgojenu, dok se izbjegava procesuirana, rafinirana, nutritivno osiromašena hrana, obogaćena umjetnim zaslađivačima, aditivima, konzervansima, kao i hrana uzgojena na pesticidima. Dakle, fina hrana u što prirodnijem obliku i taj pristup širim preko radionica kuhanja koje održavam - objašnjava. Dodaje kako na blogu “Anino povrće” (www.anino-povrce.com) često piše o svojim avanturama, o ljepotama, ali i teškoćama koje susreće na ovom putu, a društvene mreže koristi kao odličan alat za direktnu komunikaciju s kupcima i ljudima koje ova priča zanima.
SJEME
Ana je s nama podijelila koje su sezonske namirnice aktualne u njezinu vrtu i otkrila što sve od njih možemo pripremiti.
- Kako povrće uzgajam sezonski, ono što prezimljava u vrtu su obavezno kupusnjače od kojih mi je najdraža broskva, pomalo zaboravljena biljka koja je nekad bila stanovnik svakog primorskog vrta. Sjećam se da smo je uvijek imali u babinu vrtu i moja je baba uvijek govorila kako je najbolja nakon što je prvi mraz ofuri, tako da broskva uvijek nalazi mjesto u mom vrtu. Imam svoje sjeme koje “vrtim” i, evo, sad kako je zatoplilo, najljepši komadi broskve polako idu u sjeme. Broskva je drevno mediteransko povrće koje je nekad imalo mjesto u svakom primorskom vrtu i zapravo se smatrala hranom za siromahe. Riječ je o kupusnjači bogatoj vitaminima i mineralima koja je zbog svojih nutritivnih vrijednosti danas jako cijenjena i tražena namirnica. Isto tako, iz mog vrta je i daikon, fantastična namirnica koje isto tako prezimljava u vrtu i vadim je i jedem tijekom čitave zime.
Daikon je duga bijela rotkva, a u našim krajevima su poznatiji srodnici daikona crna i bijela okrugla rotkva. U posljednje vrijeme i daikon nalazi svoje mjesto u vrtu jer je riječ o kvalitetnoj namirnici, idealnoj za čišćenje organizma. Obično se malo svježe naribanog daikona, uz par kapi limuna, jede uz pržena jela jer se tako lakše probavljaju masnoće. Iz mog vrta je i radič koji je svoje mjesto našao u pijatu.
RECEPT ZA PET
Kvinoja s tempehom i broskvom s umakom od poriluka i gljiva, uz ukiseljeni daikon, parenu mrkvu i radič
Sastojci:
- 200 g tempeha (tradicionalna indonezijska namirnica od fermentirane soje koja se proširila po cijelom svijetu, a uspješno se proizvodi u Hrvatskoj od ekološki uzgojene soje)
- 1 šalica kvinoje (hrvatska kvinoja uzgojena prošle godine u Gorskom kotaru!)
- broskva (5 - 6 velikih listova)
- 2 - 3 poriluka
- 30 dag bukovača (mogu bilo koje druge gljive)
- tamari
- maslinovo ulje
- kopar, korijander, kumin
- senf
- biljno vrhnje (zobeno, sojino)
- 1 daikon
- 1 veća mrkva
- nekoliko listova radiča
- laneno ulje
- sol
- mješavina sjemenki (bučine, suncokretove, sezamove)
- laneno ulje
KVINOJA S TEMPEHOM I BROSKVOM:
- Narezati tempeh na kockice i marinirati ga u tamariju oko 30 minuta.
- Skuhati kvinoju.
- Na tavi, na malo maslinova ulja, okrenuti tempeh da dobije boju.
- Kratko skuhati broskvu.
- Pomiješati tempeh, kvinoju i broskvu.
UMAK OD PORILUKA I GLJIVA:
- Na malo maslinova ulja propirjati poriluk.
- Dodati gljive i kratko propirjati.
- Umiješati zobeno vrhnje,
- 2 žlice tamarija,
- pola žličice kopra,
- pola žličice korijandera i
- pola žličice kumina uz žličicu senfa te ukuhati sve par minuta.
KRATKO UKISELJENI DAIKON:
Naribati daikon, dobro ga posoliti i staviti u prešu, pa u frižider na minimalno 30 minuta.
PARENA MRKVA:
- U parilici ispariti mrkvu.
- Na pijatu poslužiti kvinoju s tempehom i raštikom,
- preliti umakom od gljiva i poriluka, uz prešani daikon,
- parenu mrkvu i radič preliti s par kapi lanenog ulja,
- posuti sjemenkama.
Pratite Anin blog : Anino povrće
Zanimaju vas vrtne teme?
Ne propustite novi broj časopisa D&D VRT koji uz Jutarnji list izlazi u četvrtak, 11. 4. 2019.
Foto: Matija Djanešić/Hanza Media
