KANDIDAT

Dogradnja obiteljske kuće na Trešnjevci

    AUTOR:
    • Korana Sutlić

  • OBJAVLJENO:
  • 24.03.2019. u 06:10

Četiri kuće nominirane za nagradu Drago Galić za najuspješnije ostvarenje na području stambene arhitekture za 2018. godinu.  Proglašenje pobjednika održat će se u četvrtak, 28.3.

KANDIDAT

Drvena nadogradnja prema projektu Tomislava Pavelića

Stan u visokom prizemlju imao je 54,5 kvadrata, a nakon dogradnje 90,5 kvadrata i terasu od sedam

Zadatak arhitekta Tomislava Pavelića bila je skromna dogradnja postojeće starije obiteljske kuće - zahvat je obuhvatio dva donja stana od tri, u kući koja je obiteljsko naslijeđe. Arhitekt T. Pavelić projektantski djeluje u suradnji s Robertom J. Loherom.

Foto: Boris Cvjetanović

Vrt koji je prije bio “straga”, a oduvijek je  stanarima velika ljubav, sad više nije samo ljetni san, nego je dio stana

 

Foto: Boris Cvjetanović

Stan u visokom prizemlju bio je veličine 54,5 kvadrata, a nakon dogradnje je narastao na 90,5 kvadrata s terasom od sedam kvadrata. Radni prostor u suterenu bio je 54,5 kvadrata, a sad je 83 kvadrata. I druge je stvari trebalo popraviti u stanu u prizemlju i u obiteljskom radnom prostoru u suterenu pa se objekt, dodaje arhitekt, dogradio do punog dopuštenog tlocrta, a po etaži dobio dodatnih tridesetak kvadrata.

Foto: Boris Cvjetanović

 

DODATNA SOBA

 - Povod za intervenciju bila je nova, krajnje opipljiva potreba korisnika stana u visokom prizemlju - dijete je naraslo, uskoro će u školu, pa treba vlastitu sobu. Jedino je razumno rješenje bilo smjestiti dogradnju straga, iza postojeće kuće, i iskoristiti dopuštenu punu dubinu objekta, koja je veća za tri metra od postojeće, a susjed je koristi još od 50-ih godina - objašnjava T. Pavelić.

Na katu se, zasad, nije interveniralo. Ipak, odlučuje se iskoristiti prilika i redefinirati distribucija korisnika po katovima - stubište se izvodi izvan kuće, kao da je riječ o tri nepovezane jedinice. Novo stubište omogućuje potpuno okretanje tokova u stanu, ali i premještanje težišta dublje na parceli, u vrt koji je dosad bio “straga” iako je i prije stanarima bio velika ljubav, ali sada više nije samo ‘ljetni san’, nego dio stana.

Foto: Boris Cvjetanović

Povod za dogradnju bila je potreba vlasnika stana u visokom prizemlju  za sobom za školarca. Unutrašnjost su uredili korisnici kuće (dolje)

 

Foto: Boris Cvjetanović

 

DIO NASLJEĐA

- Estetika postojeće kuće takva je kakva jest, pa se aksiomatski prihvaća kao dio obiteljskog naslijeđa. Promjene se bilježe poput palimpsesta, a aktualna se prilika koristi da se dodatak definira prema ugođajnim željama korisnika i logici najveće učinkovitosti. Moglo bi se zato govoriti o određenoj povezanosti zatečenog i novog na proto-funkcionalističkoj razini - kaže T. Pavelić.

Zato je nova kuća “drvena” i najučinkovitije, prema postavljenim uporabnim parametrima, definira uspostavljene odnose u dvorištu i u jedinicama. Uređenje unutrašnjosti je domena korisnika, sukladno stajalištu arhitekta Adolfa Loosa.

- A što se tiče estetike dogradnje, tu prepuštanje danostima vodi prema Colinu Roweu jer, ako je kako on smatra grad kolaž, onda je Trešnjevka savršen primjer - zaključuje arhitekt.

 

 

Foto: Boris Cvjetanović

Izdvajamo

Iz drugih medija