Što bi se moglo događati u sljedeće četiri godine na tržištu nekretnina, je li kriza iza nas, hoćemo li se vratiti u ‘’zlatne godine’’ prije krize te čeka li nas novi ‘’boom’’ nekretnina, neka su od pitanja na koje su odgovore pokušali dati sudionici panela ‘’Trendovi i predviđanja razvoja nekretnina u Hrvatskoj od 2016. do 2020. godine’’ održanog u zagrebačkom hotelu Esplanade u sklopu 12. godišnje međunarodne konferencije o razvoju nekretnina u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje.
Iako 2015. godina nije bila baš obećavajuća onoliko koliko su stručnjaci mislili, istaknuli su da razloga za optimizam ipak ima. Naime, lani je zabilježeno oko 28.0000 transakcija sa stambenim nekretninama, što je na razini prethodne godine, s tim da je prva polovica 2015. godine bila mnogo lošija od druge polovice.
Ima novca
Broj izdanih dozvola za nove stanove je u padu, velikih projekata nema, ali razvijaju se novi manji i kvalitetniji projekti. Trenutno je oko 1400 stanova u izgradnji, a od tog broja, prema nepotvrđenim informacijama, 700 stanova već je prodano. Također, porastao je broj izdanih stambenih kredita, a banke su smanjile zalihu starih neprodanih stanova.
– Novca ima i kod banaka i kod građana. Od sljedeće godine očekujemo rast transakcija, a rast cijena očekujemo možda tek 2018. i 2019. godine, ali samo za određene projekte. I sad postoje projekti koji bilježe rast cijena, ali ih je vrlo malo. Dio nekretnina zadržao je cijene, a dio će i dalje padati. ‘Čistilište’ će trajati još dvije-tri, možda i četiri godine – istaknuo je Dubravko Ranilović, iz agencije Kastel – Zagreb i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
Interes za gradove
Kao velik problem istaknute su regije, tj. manji gradovi i mjesta koja gube stanovništvo, pa se rast nekretnina može očekivati samo u većim gradovima. Istodobno se novi projekti u velikim gradovima moraju planirati u prostornom kontekstu, a zone izvan gradova ili na rubovima neće nailaziti na kupce. Velik je interes za šire gradsko središte, tj. zone javnog gradskog prijevoza, a zapušteni dijelovi grada trebali bi biti u fokusu investitora, ali i gradova. Ipak, tržište će, zaključili su panelisti, ovisiti i o gospodarstvu.
– U sljedeće dvije godine ekonomisti očekuju određeni oporavak ekonomskih aktivnosti. Međutim prema nekim informacijama stopa rasta od 1,5% za 2016. i 2017. godinu će se revidirati prema dolje. Stopa je pozitivna, ali je među najnižima u zemljama u okruženju. Potrebne su strukturne reforme koje treba inicirati Vlada jer bez njih ne vidim rast – zaključila je Sandra Švaljek, znanstvena savjetnica u Ekonomskom institutu.
Foto: Shutterstock
