Prema prijedlogu Europske komisije, države članice bi počele naplaćivati 3 posto poreza na prihod multinacionalnih tehnoloških tvrtki koje svoj profit ostvaruju na području Europske unije, kako bi se stalo na kraj dosadašnjim optužbama da su 'digitalni divovi oslobođeni plaćanja poreza na svoj velik profit'.
Novi porezni prijedlog ocijenjen je kao pokušaj kratkoročnog 'brzog rješenja' koje je trebalo odgovoriti na rastuće prigovore neoporezivanja tehnoloških magnata poput Googlea i Facebooka, umjesto da se pokuša pronaći cjelovito rješenje. Iako tako, prijedlog treba dobiti 'zeleno svjetlo' od svih 28 članica EU, što nije pretjerano izgledno ako se u obzir uzme otpor kojeg su pružile europske države koje su poput Irske svoje gospodarstvo prilagodile privlačenju europskih podružnica tehnoloških tvrtki te čiji proračun uvelike ovisi o takvom modelu nacionalnog zakonodavstva.
Skandinavske države i Njemačka istovremeno ističu realnu opasnost od 'američke osvete' zato što većina tehnoloških tvrtki potječe upravo iz Sjedinjenih Američkih Država. Austrija, koja trenutno predsjeda Vijećem Europske unije, željela je do kraja svog mandata odgoditi uvođenje tog 'brzog rješenja' barem do 2022. godine.
Irska, Švedska, Danska te Finska i dalje se protive uvođenju digitalnog poreza, dok su Njemačka, Nizozemska i Ujedinjeno Kraljevstvo tražile više vremena za implementaciju tog rješenja. Europski ministri financija trebali su na sastanku ovaj tjedan odobriti konačno rješenje, ali sada nije pretjerano izgledno da će se ono ostvariti.
- Blizu smo postizanju našeg cilja, ali potrebno nam je još nekoliko tjedana pregovora za dolazak do konačnog rješenja – rekao je francuski ministar financija. Pariz je bio najotvoreniji zagovornik takvog poreznog rješenja, a francuski predsjednik Emmanuel Macron tu je reformu naglasio kao jedan od najbitnijih ciljeva svog mandata.
S obzirom na to da je većina država Europske unije suglasna s uvođenjem tog tipa poreza, ako zakon neće biti usvojen na Europskom vijeću može poslužiti kao predložak za nacionalne zakone država članica, što će se u konačnici negativno odraziti na zajedničko tržište EU. Naime, Italija, Španjolska i Ujedinjeno Kraljevstvo već imaju spremne svoje zakonske prijedloge za uvođenje digitalnog poreza, dok je osam drugih članica EU već počelo smišljati svoje uvjete.