Usvojena Direktiva o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu, zastupnici HDZ-a, Petir i Jakovčić glasali 'za'

Hoće li 26. ožujka 2019. godine ostati zapamćen kao povijesni dan za kreativno stvaralaštvo ili crni dan za slobodu europskih građana vrijeme će pokazati, ali u svakom slučaju ostat će zapisan kao dan kojeg je Europski parlament usvojio Direktivu o zaštiti intelektualnog vlasništva na internetu.
Glavni izvjestitelj Axel Voss (EPP) nakon glasovanja na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu
 Genevieve Engel / © European Union 2018 - Source : EP-075624B

S 348 glasa za, 274 glasa protiv i 36 suzdržanih, jedan od najkontroverznijih zakonskih prijedloga Europske unije je nakon više od dvije godine različitih peripetija dočekao svoj 'sretan završetak'. Direktiva će narednih dana biti objavljena u Službenom listu Europske unije, a zemlje članice će u roku od 24 mjeseca morati ratificirati nova pravila na nacionalnoj razini.

Zastupnike, novinare i djelatnike Europskog parlamenta jutros su ispred glavne zgrade dočekali pripadnici inicijative #Yes2Copyright koji su dijeleći promotivne materijale pokušavali u posljednjem trenutku osigurati usvajanje Direktive. Njima se pridružio i limeni orkestar koji je mašući zastavama Europske unije glazbom pozdravljao zakonsku regulativu za koju smatra da će zaštititi prava autora kreativnog sadržaja.

Euractiv.hr
Promotivni materijali #Yes2Copyright inicijative

Peticiju za usvajanje sporazuma potpisalo je više od 450 autora kreativnog sadržaja i svih država članica EU, među kojima su bili i hrvatski kompozitor Anton Pecotić, Damir Martinović Mrle, Husein Hasanefendić Hus, Miro Buljan i Tonči Huljić.

O čemu je riječ?

Nakon višegodišnjeg usuglašavanja sadržaja Direktive o zaštiti intelektualnog vlasništva, na plenarnoj sjednici u veljači na trijalogu, tj. pregovorima između predstavnika Parlamenta, Vijeća i Komisije, postignuto je kompromisno rješenje u koje su intervenirali brojni pravnici i lingvisti. Naime, najspornije točke Direktive, zbog kojih je ona podigla toliko prašine, odnosili su se na Članak 11. i Članak 13. njezina sadržaja, upravo zbog nedovoljno jasne formulacije teksta kojom se ostavilo prostora za različitu interpretaciju sadržaja.

Dok se Članak 11. odnosi na internetske platforme koje objavljuju dijelove informacija, obvezujući ih da ugovaraju lincencu od izdavača za korištenje njihova sadržaja, Članak 13. obvezuje internetske platforme da koriste filtere koji bi nadgledali preuzimanje sadržaja kako bi se spriječilo kršenje autorskih prava. U tom je smislu najveća odgovornost stavljena na tzv. GAFA internetske platforme, tj. Google, Amazon, Facebook i Apple, ali i YouTube. Anti-plagijatorskom licencom ponuđači kreativnog sadržaja na internetu morali bi se obvezati da kontrolu korištenja autorskog sadržaja u budućnosti. S obzirom na to da u najspornijem Članku 13. postoji klauzula koja državama članicama daje suverenitet pri u implementaciji Direktive, sve bi internetske platforme bile prisiljene prilagoditi svoje poslovanje svakoj pojedinoj članici Unije. Time se ionako kompliciran proces dovodi do apsurdne razine kompleksnosti.

Najveći broj žestokih kritičara usvajanja ove Direktive odnosio se upravo na Članak 13., zato što bi njegova primjena mogla potaknuti blokiranje svakog sadržaja s nepoznatim ili spornim autorskim vlasništvom kako bi kompanije izbjegle pravnu odgovornost. Time bi se, smatraju kritičari koje u Parlamentu predstavlja zastupnica njemačke Piratske stranke Julia Reda (Zeleni), uvelike narušila sloboda interneta, ali i dostupnost informacija.

Članak 11

Dijalog dionika

Države članice konzultirat će nositelje prava, organizacije za kolektivno upravljanje i institucije za očuvanje kulturnog naslijeđa u svakom sektoru prije uspostavljanja posebnih zahtjeva u skladu s Člankom 8 stavak 5 te će poticati redoviti dijalog između predstavnika organizacija korisnika i nositelja prava uključujući organizacije za kolektivno upravljanje i bilo koje druge relevantne organizacije dionika na sektorski specificiranoj osnovi kako bi se potaknula relevantnost i upotrebljivost mehanizama licenciranja koji su uspostavljeni u Članku 8 stavak 1 i osigurati da mjere zaštite za nositelje prava iz ovog poglavlja budu na snazi

Članak 13

Mehanizam pregovaranja

Države članice će osigurati da se stranke koje se suočavaju s poteškoćama u vezi s licenciranjem prava kada žele sklopiti sporazum u svrhu stavljanja na raspolaganje audiovizualnih djela na uslugama video-na-zahtjev, mogu osloniti na pomoć nepristranog tijela ili posrednika. Nepristrano tijelo, koje je uspostavila ili imenovala država članica u svrhu ovog Članka, i posrednici pružit će pomoć strankama u njihovim pregovorima i pomoći strankama da postignu sporazume, uključujući, gdje je to prikladno, podnoseći im prijedloge.

Države članice će izvijestiti Komisiju o tijelu ili posrednicima na kojem se odnosi prvi paragraf ne kasnije od 24 mjeseca nakon dana stupanja na snagu ove Direktive. Ako se države članice odluče osloniti na posredovanje, obavijest Komisiji uključivati će barem, kada je to moguće, izvor u kojem se mogu pronaći relevantne informacije o medijatorima kojima je posao povjeren.

S druge strane, glavni izvjestitelj Direktive za zaštitu intelektualnog vlasništva Axel Voss (CDU, EPP), neumorno ponavlja da ne postoji realan strah od Članka 13., zato što je njegov cilj spriječiti zloupotrebljavanje autorskog sadržaja na internetu čime se pogoduje velikim kompanijama, na uštrb stvarateljima koji od svog rada na kraju dana 'moraju platiti račune i prehraniti obitelji'.

Europski parlament izglasao je Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, što je presudan korak za autore i izdavače u medijskoj industriji u participiranju u prihodima koje njihov rad generira na internetu. Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) ističe da je za autore, novinare i fotoreportere posebno bitno načelo prikladne i razmjerne naknade koja će osigurati da svaki autor ima koristi od Direktive, u skladu s načelima neotuđivosti intelektualnog vlasništva kao temeljnog ljudskog prava.

- Usvajanje Direktive je očekivano jer sentiment svih relevantnih europskih institucija već dulje vrijeme ide u smjeru zaštite autorskih prava i bolje regulative velikih internetskih platformi koje su se dosad zbog zlouporabe monopolističkog položaja naplaćale kazni u enormnim iznosima - komentirala je predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.

Napominje kako sad imamo 24 mjeseca za implementaciju Direktive u nacionalno zakonodavstvo, u čemu će, osim zadanih načela, države imati dosta slobode u detaljima koji nisu definirani. U Hrvatskoj će se, kako je najavila ministrica kulture, donositi novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, a DZNAP u tom procesu želi osigurati adekvatan položaj novinara i medija te postaviti dobre temelje za pregovore o pravičnim naknadama.

Protiv usvajanja Direktive istupili su svi 'veterani' interneta kao što je osnivač Wikipedije Jimmy Wales, otac www-a Tim Berners Lee, ali i David Kaye, UN-ov izvjestitelj za slobodu izražavanja. Peticiju protiv usvajanja Direktive do sada je potpisalo više od 5 milijuna građana diljem Europske unije.

Na službenoj stranici izvjestiteljice u sjeni i glavne kritičarke Direktive Julije Rede, objavljeni su podaci o tome kako su glasali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu. Kao što su i bili najavili, zastupnici Europske pučke stranke bili su ZA njezino usvajanje: Ivana Maletić, Marijana Petir, Dubravka Šuica i Željana Zovko, te Ivan Jakovčić iz skupine liberala (ALDE). PROTIV usvajanja Direktive bili su Jozo Radoš (ALDE),Biljana Borzan i Tonino Picula iz skupine socijalista (S&D) te Davor Škrlec (Zeleni), a jedina SUZDRŽANA zastupnica među hrvatskom delegacijom bila je Ruža Tomašić. Popisu nedostaje jedan zastupnik, Ivica Tolić iz redova HDZ-a, koji nije sudjelovao u današnjem glasanju. Valja napomenuti da je zastupnica Borzan prvotno glasala za usvajanje Direktive, ali je njezin ured napomenuo da je došlo do 'zabune koju je odmah ispravila'. O tom se pitanju i sama oglasila na službenom Twitter profilu tijekom dana.

Biljana Borzan, ZA/PROTIV

Iako je zastupnica Biljana Borzan slučajno glasala ZA usvajanje Direktive, u sustavu Europskog parlamenta odmah je promijenila glas u PROTIV, javljaju iz njezina ureda.

- Glasala sam protiv Direktive o autorskim pravima zato što smatram da nije pronađena ravnoteža između neospornog prava autora na naknadu i prava krajnjih korisnika na informaciju - izjavila je.

Tonino Picula, PROTIV

- Proceduralnim manevrom danas je izbjegnuto glasovanje o amandmanima kojima se, vjerujem, mogao poboljšati tekst Uredbe. S obzirom na to da nismo imali priliku korigirati sporne odredbe, posebice Članak 13., nisam podržao izvorni prijedlog teksta. Nimalno ne sporim potrebu da se zakon nakon 17 godina revidira i uskladi s današnjim potrebama i izazovima, a ne sporim ni potrebu da autori sadržaja budu adekvatno plaćeni za svoj rad. Ono što je sporno je način na koji se to predlaže napraviti zato što sloboda izražavanja i naknada autorima ne bi trebali biti međusobno isključivi - rekao je zastupnik Picula.

Ruža Tomašić, SUZDRŽANA

- Postignut kompromis značajan je pomak u odnosu na izvorni tekst. Članak 11. sada je bolje uravnotežen, pa ga smatram prihvatljivim. Međutim, to još uvijek ne mogu reći za Članak 13. koji i dalje sadržava fundamentalni problem; digitalne platforme u određenim situacijama smatra pravno odgovornima za to što neki njihovi korisnici krše autorska prava. To je kao da proizvođača tehnički ispravnog automobila držite odgovornim za to što je netko vozeći taj automobil skrivio prometnu nesreću. Razumijem da je od tehnoloških divova jednostavnije naplatiti kršenje prava nego od milijuna pojedinačnih korisnika, ali to ne smije biti razlog za ovaj presedan koji će bez sumnje voditi ograničenju slobode govora, zato što će se digitalne platforme htjeti pravno zaštititi. Zato, unatoč pozitivnim pomacima, glasam suzdržano - objasnila je zastupnica Tomašić iz redova Europskih konzervativaca i reformista.

Ivan Jakovčić, ZA

Zastupnik Jakovčić danas nije bio dostupan za komentare medijima.

Jozo Radoš, PROTIV

- Direktiva je loša i tehnički neprovediva, a vjerujem da će pravno zakomplicirati sve odnose na jedinstvenom digitalnom tržištu, ugroziti slobodu pristupa internetu i poslovanje malih i srednjih poduzeća, a smatram da se njome neće ograničiti snaga tehnoloških divova - izjavio je.

Marijana Petir, ZA

- Osnovna svrha Direktive o zaštiti autorskih prava na jedinstvenom tržištu je zaštita kreativnog rada, umjetnika, izvođača, profesionalnog i kvalitetnog novinarstva, kao i osiguranje autorima naknade za njihov rad. Važno je otkloniti sumnje o negativnom utjecaju na građane zato što pristup internetskom sadržaju i njegovo dijeljenje i dalje ostaju besplatni. Odgovornost se u Člancima 11. i 13., koji su najviše odjeknuli u javnosti, stavlja na internetske platforme. Štoviše, Članak 13. ukida odgovornost korisnika koji stavlja sadržaj na internet, već je sada na platformi na kojoj se taj sadržaj nalazi i koja od navedenog zarađuje. Važno je napomenuti da će se članak primjenjivati samo na tvrtke čiji korisnici imaju opciju prenošenja sadržaja autorskim pravima. On štiti startup-ove koji imaju koristi od smanjenja odgovornosti. Članak 11. uvodi nova prava za nakladnike novina, a to pravo izdavačima daje mogućnost traženja naknade od korištenja novinskih članaka - iscrpno je obrazložila zastupnica Petir iz EPP-a.

Dubravka Šuica, ZA

- Glasovala sam 'za' zato što držim da novinari i zaposlenici kreativne industrije trebaju uživati prava i zaštititi svoje radove od zlouporaba - kazala je zastupnica HDZ-a Dubravka Šuica.

Davor Škrlec, PROTIV

- Da se o Direktivi glasovala po amandmanima, kao što je predložila kolegica iz redova socijalista, vjerojatno bih glasao za njezino usvajanje. Smatram da je i dalje najsporniji Članak 11 koji govori o tzv. 'susjednom autorskom pravu' za medijske kuće te Članak 13 koji od platforma traži odgovornost za sadržaj koji se na njima dijeli - izjavio je zastupnik Škrlec, dodavši da je Unija ukidanjem geoblockinga i roaminga napravila dva koraka unaprijed, a da će ga u ovom slučaju 'rascjepkati na 27 komada'.

Ivana Maletić, ZA

- Riječ je o Direktivi koja će urediti digitalno tržište, osigurati uravnoteženu tržišnu utakmicu, a građanima omogućiti da na internetu uživaju u još bogatijoj ponudi kreativnih djela. Cilj ove direktive nije smanjiti internetske slobode i filtrirati sadržaj nego upravo obrnuto, omogućiti da taj sadržaj bude što bogatiji kroz bolji ugovorni položaj autora, izvođača i umjetnika te sam zato podržala njeno usvajanje - objasnila je zastupnica Maletić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 16:23