Bio je 8. ožujka, 18 sati. Dvadesetak tinejdžera zauzelo je Lenjinov trg,"neutralno područje" u blizini gradske vijećnice Champigny-sur-Marnea. Počeo je policijski sat uveden zbog koronavirusa, ali njih to nije ni najmanje zabrinjavalo. Oni su onamo došli s jasnom namjerom. Na jednoj strani trga, opremljeni noževima i letvama, stajali su mladići iz četvrti Boullereaux. Drugu polovinu okupirali su pubertetlije s oštricama i metalnim šipkama iz kvarta Mordacs. Samo nekoliko zamaha poslije jedan je 14-godišnjak pretrpio srčani udar nakon što je izboden. Drugog, 15-godišnjaka, morali su staviti u induciranu komu.
Sukob dviju neprijateljskih bandi Champignyja, grada udaljenog 20-ak minuta vlakom od Pariza, izazvao je ogorčenje i bijes među građanima. Prošlog je vikenda 200 osoba, uključujući rođake dvojice ozlijeđenih dječaka, prošetalo je gradom držeći transparente s natpisima "Champigny zajedno protiv nasilja".
Vapaj je, čini se, bio uzaludan jer je samo nekoliko dana poslije 32-godišnjak pokušao zadaviti policajku u civilu koja ga je opomenula zato što je vozilom blokirao promet. Mnogima koji su taj vikend izašli na ulice još su glavom prolazile slike iz listopada prošle godine kad je skupina od 40-ak osoba palila svjetleće rakete i razbijala prozore dok je pokušavala provaliti u gradsku policijsku postaju. No, Champigny nije jedini koji puni novinske stupce. Posljednjih nekoliko mjeseci sukobi poput ovog postali su sve učestaliji u gradovima diljem Francuske, što je ozbiljan izazov za Emmanuela Macrona, kojeg nagodinu čekaju izbori.
Nulta tolerancija
S druge strane, neuspješno rješavanje problema vršnjačkog nasilja najviše bi moglo biti od koristi francuskoj desnici.
Prema anketama, predsjednica Nacionalne fronte Marine Le Pen samo je nekoliko bodova iza Macrona. Populističko kritiziranje imigracije te zazivanje sigurnosne politike "nulte tolerancije" pozitivno odjekuju među Francuzima. I nije jedina koja hrli sukobe maloljetnih bandi interpretirati u svoju korist. Xavier Bertrand, desničarski predsjednik sjeverne francuske regije Hauts-de-France, stvorio je izraz "francuska Paklena naranča" (Clockwork Orange) referirajući se na zabilježeno nasilje prošlog ljeta.
Glavni tajnik agencije za istraživanje tržišta IFOP Frédéric Dabi potvrdio je da je nasilje prošle godine bilo pojačano i smatra da bi ubrzo moglo postati Ahilova peta za Macrona.
Krvavo ljeto 2020.
"Prošlog ljeta bilo je prilično krvavo, a žrtve su često bile osobe na odgovornim položajima - gradonačelnik, policajac, vatrogasac, vozač tramvaja. To se događalo paralelno sa slabljenjem državne vlasti", rekao je Dabi britanskom Timesu. "Zakon i red više nisu samo tema za starije osobe, za birače radničke klase, za one s desnice ili pristaše Nacionalne fronte. Svi sada govore o tome. I više ne žele samo riječi. Žele rezultate."
Macron je prošlog ljeta postavio Géralda Darmanina za ministra unutarnjih poslova, nadajući se da će mu imenovanje tvrdog kritičara kriminala uspjeti osigurati nekoliko bodova s desnice. Međutim, istodobno riskira gubitak birača ljevice, koja se odmah digla na noge prozivajući Macronovu vladu "seksističkom" jer je Darmanin imenovan za ministra dok se protiv njega vodila istraga zbog silovanja.
Vladin plan za borbu protiv bandi trebao bi stupiti na snagu 1. svibnja, a u rujnu se očekuje i reforma maloljetničkog kaznenog pravosuđa.Iako desnica pokušava pripisati maloljetničko nasilje "nesposobnoj francuskoj vladi", istina je da sukobi bandi nisu novost u Francuskoj.
Bande nisu novost
Tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća počela je izgradnja masovnih stambenih četvrti na rubovima grada. U tim predgrađima većinom su stanovali migranti i djeca migranata iz bivših francuskih kolonija u Africi.
Jedan od njih bio je Mamadou Sy, danas 42-godišnji lokalni vijećnik Champignyja. Sy, dijete senegalskih imigranata, bandi se priključio 1990-ih.
"Što smo radili? Davali smo i dobivali udarce. Koristili se noževima. Jednom sam čak pucao u nekoga kako bih ga prestrašio. To je najgore što sam učinio", priznaje Sy.
On odbacuje tvrdnje da su sukobi bandi povezani s drogom ne žele privlačiti pozornost na sebe.
Rivalstvo u Champignyju i ostalim francuskim gradovima prije bi se moglo objasniti time što kvartovi na rubovima grada najčešće okupljaju pripadnike jedne vjerske ili etničke zajednice koji se razlikuju od skupina iz drugog dijela grada.