I dok je većina svijeta fokusirana na klimatske promjene i mjere koje je potrebno uvesti kako bi se protiv njih borilo, ključan aspekt zaštite okoliša, onaj koji se odnosi na aspekt bioraznolikosti, ne dobiva pažnju koju zaslužuje.
Sve više studija upozorava na činjenicu da u Europi, ali i u ostatku svijeta, dolazi do rapidnog narušavanja bioraznolikosti i ekosustava. Upravo zato, pronalaženje odgovora na izazove s kojima se priroda i bioraznolikost sve češće susreću, svakim danom postaje sve važnije za očuvanje našeg planeta.
Europska komisija u lipnju je usvojila novu strategiju za bioraznolikost, u sklopu koje je i akcijski plan za oporavak bioraznolikosti EU, najkasnije do 2030. godine. Zeleni plan još je jedan korak prema tom cilju, a njime se do 2050. planira stvoriti prvi klimatski neutralan kontinent, ali i prilagoditi gospodarstvo Unije smjernicama održive ekonomije.
Međutim, to neće biti dovoljno, ako istim putem ne krenu i ostale zemlje. Prema podacima Living Planet Indexa, brojne skupine životinja diljem svijeta, poput sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i reptila, bilježe zabrinjavajući pad od 68 posto, u odnosu na broj jediniki koje su bilježile 1970. godine.
Ovaj Special Report, objavljen tijekom Europskog zelenog tjedna, prikazuje kako se s pitanjima održivosti i bioraznolikosti nose Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Poljska i Španjolska.
Kako je Kaliakra, najljepši rt Crnoga mora, postala primjer ekološke nepismenosti u Bugarskoj
19. listopada
Kaliakra, smješten na obali Crnoga mora, vjerojatno je najljepši rt u Bugarskoj. No, upravo je on postao primjer užurbanog načina na koji vlada u Sofiji pokušava uravnotežiti interese velikih tvrtki, lokalnih zajednica i ekologa.
Rumunjske šume, kao izvor biološke raznolikosti, postale su resurs za "drvnu mafiju"
20. listopada
Rumunjska ima najveću površinu prašuma u cijeloj EU. U njima živi velik broj životinjskih i biljnih vrsta, uključujući mesojede koji su davno nestali iz zapadne Europe. Ali, mnoge su prašume sada ugrožene ilegalnom sječom.
Obiteljski hotel Villa Dvor u Omišu prkosi svim izazovima održivog turizma u Hrvatskoj
21. listopada
Na samom ulazu u Omiš, tik do klanca kojim protječe rijeka Cetina prije nego li se slije u Jadransko more, na tvrdoj omiškoj stijeni smjestio se obiteljski hotel toploga srca. Vlasnika hotela "Villa Dvor", Petra Ćurlina, zatekli smo dok je izlazio iz svoga vrta.
Agroekologija je postala trnoviti put za koji se odlučuju tek rijetki poljski poljoprivrednici
22. listopada
Prema službenoj definiciji Međunarodnog foruma za agroekologiju, glavni zadatak te poljoprivredne branše je oporaviti hranu koju je uništila industrijska proizvodnja. Međutim, djeluje kao da u Poljskoj trenutno postoji suviše prepreka za uspjeh.
Španjolska regija počela koristiti pčelarstvo kao pokretač održivog gospodarstva
23. listopada
Sve više stanovnika gradova u Španjolskoj traži ekološke i održive alternative gradskom životu, kako bi se povezali s prirodom i pobjegli iz zagađenog urbanog okruženja i nezdravih gužvi. Posebice je to prisutno u vrijeme koronavirusa.
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.