Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) prošli je tjedan pokrenula kampanju koja bi građanima trebala olakšati pronalazak sigurne hrane na policama.
Fokus kampanje je na zdravlju, kuhanju i aktivnom životnom stilu, trajat će do listopada i primarno je usmjerena na populaciju u dobi od 25 do 45 godina, posebice na žene i mlade roditelje.
„Drago nam je što je, uz Austriju, Italiju, Španjolsku, Latviju i Poljsku, Hrvatska jedna od odabranih zemalja gdje će provoditi intenzivna EFSA-ina kampanja "Birajte hranu s povjerenjem". Cilj kampanje je potaknuti europske potrošače da s povjerenjem donose odluke o odabiru hrane koju konzumiraju, kao i podići svijest građana o znanosti koja stoji iza postavljenih visokih standarda vezano za sigurnost hrane koja se nalazi na europskom pa tako i hrvatskom tržištu“, istaknula je ravnateljica HAPIH-a, Darja Sokolić.
Hrvatski građani na raspolaganju već dvije aplikacije koje im omogućuju da na brz i jednostavan način saznaju informacije o proizvodima koje namjeravaju kupiti ili su kupili.
Deklaracije proizvoda
Korištenje je prilično jednostavno. Nakon što korisnik na mobilni uređaj instalira besplatnu aplikaciju HRana AKD-a, može vidjeti dva izbornika. U izborniku "Ministarstvo poljoprivrede" nalaze se sve ažurirane obavijesti o povlačenju ili opozivu proizvoda s hrvatskog tržišta za koje postoji opasnost za zdravlje ljudi i životinja ili štetni utjecaj na okoli , a unutar izbornika "Rasff" nalaze se obavijesti na razini EU-a na engleskom jeziku.
Također, korisnik može primati push obavijesti o opasnostima u hrani u stvarnom vremenu, informirati se o mjerama koje se poduzimaju radi smanjenja rizika, proučiti savjete za potrošače i dijeliti informacije iz aplikacije na društvenim mrežama.
Web aplikacija HRiba omogućava građanima da saznaju put ribe od iskrcaja s broda do trgovine u kojoj su tu ribu kupili.
Koristi se jednostavnim skeniranjem barkoda pomoću mobilnih aplikacija koje kupca preusmjeravaju do web stranice ili upisivanjem šifre na web stranici.
Osim podataka o ulovu i maloprodajnog objekta u kojem se proizvodi prodaju, korisnici mogu saznati i različite zanimljivosti o proizvodima koje su kupili.
Primjerice, o kojoj se vrsti ribe radi, svježini ribe, gdje je ulovljena i kojim alatom, informacije o ribaru koji je ulovio, kao i tko je bio prvi kupac, a u planu je širenje sustava na uzgojnu tunu koja ide na hrvatsko tržište.
Prosječna potrošnja proizvoda ribarstva i akvakulture po glavi stanovnika u 2018. iznosila je 18,06 kg, a u 2019. došlo je do povećanja potrošnje te je ona iznosila 20,02 kg.
Također, podaci pokazuju da je 95 % domaćeg mlijeka u prvom kvalitativnom razredu, a 93 % građana smatra da na deklaraciji za mlijeko i mliječne proizvode treba biti naveden točan naziv zemlje.
Nepoštena praksa
Prema podacima EUROSTATA o prodaji pesticida i ukupnoj korištenoj poljoprivrednoj površini, Hrvatska je u donjem dijelu ljestvice država članica po potrošnji pesticida po hektaru, s potrošnjom otprilike upola manjom od prosjeka EU-a. Trend smanjenja potrošnje pesticida u Hrvatskoj je brži od prosjeka smanjenja u EU, a istovremeno su povećane površine pod ekološkom proizvodnjom.
Ministarstvo poljoprivrede također je nedavno uvelo nacionalni sustav kvalitete poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda "Dokazana kvaliteta".
Radi se o sustavu koji ima za cilj promovirati domaće proizvode dodane vrijednosti i provjerene kvalitete. Ako proizvod ima tu oznaku, kupac će znati da se je Hrvatska zemlja podrijetla glavnog sastojka i ujedno zemlja gdje je taj proizvod proizveden ili prerađen.
Sustav također štiti proizvođače od nelojalne konkurencije i nepoštenih praksi. Oznaka "Dokazana kvaliteta" trenutno se koristi za sektor voća, a interes za ulazak u nacionalni sustav pokazali su i proizvođači povrća, mesa peradi, ovčjeg i kozjeg mlijeko te njihovih proizvoda.
"Financirano u okviru programa Europske unije IMCAP"
Ovaj je projekt financiran uz potporu Europske komisije. Ova publikacija [objava] odražava samo stajalište autora te se Europska komisija ne može smatrati odgovornom ni za kakvu upotrebu informacija sadržanih u njoj.