Potraga za spasonosnim klimatskim receptom u poljskoj prijestolnici ugljena

Sjedio je ispred paviljona Pacifik&Koronivia i crtao ne obraćajući pažnju na rijeku ljudi koja je prolazila oko njega. Mnogi su poput mene zastali i s divljenjem promatrali njegov crtež. - Još nije gotov - rekao mi je osmjehujući se Samuela Taukave, umjetničkog imena Skillz, kad sam pohvalila njegov crtež. Toga mladog vizualnog umjetnika, glazbenika, plesača i performera iz pacifičke otočne države Fidži upoznala sam prije nekoliko dana na UN-ovoj Klimatskoj konferenciju (COP 24) u Katowicama, “poljskoj prijestolnici ugljena”.

- Živim na otoku Rotuma, a s grupom RakoPasefika radim na projektima povezanim s klimatskim promjenama, zaštitom okoliša i održivim razvojem. Fidži je prekrasna država, s puno sunca i dobrom hranom. To je zemlja dobrih vibri i energije te simpatičnih ljudi. No klimatske promjene nas teško pogađaju zbog rasta razine mora - objašnjavao mi je Skillz.

Mislite li da se može zaustaviti rast temperature i rast razine mora? upitala sam.

- Mislim da je to moguće ako svi radimo zajedno, ako je cijeli svijet ujedinjen. Ovdje sada puno ljudi naporno radi kako bi ova konferencija uspješno završila - optimistično je rekao mladi umjetnik Skillz dok su iz prepunog Paviljona do nas dopirali glasovi sudionika jednog od brojnih panela na marginama COP 24. Klimatska konferencija, koja je od 3. do 14. prosinca održana u Katowicama, u medijima je označena kao najvažnija nakon što je 2015. godine donesen Pariški klimatski sporazum.

Lideri gotovo 200 zemalja u Parizu su se dogovorili da treba poduzeti sve raspoložive mjere kako bi se razina porasta globalne temperature do kraja 21. stoljeća zadržala ispod dva Celzijeva stupnja, s tim da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Upravo u Katowicama trebalo je donijeti “pravilnik” kako mjere donesene u Parizu implementirati u praksi, a u trenutku dok je nastajao ovaj tekst pregovori su još bili u punom jeku.

Okvir bez pravila

- Pariški sporazum je okvir, a za njegovu punu primjenu nužno je donijeti detaljna operativna pravila, tzv. Rule Book. Velika su razilaženja u stavovima razvijenih država i država u razvoju kako da se to napravi. Kyotski protokol je imao poseban režim za razvijene države, a poseban za države u razvoju, dok je Pariški sporazum uspostavljen tako da se odnosi jednako na sve stranke, ali uz određenu fleksibilnost za države u razvoju, koje bi pritom trebale pojasniti zašto im ta fleksibilnost treba, npr. zbog nedostataka kapaciteta ili financijskih sredstava. Pariški sporazum osigurava financijsku i tehničku pomoć za izgradnju kapaciteta i provedbu mjera - rekao nam je Igor Čižmek, pomoćnik ministra zaštite okoliša koji je našu zemlju predstavljao u ministarskom dijelu konferencije. - U pregovorima Hrvatska nastupa zajednički s drugim članicama EU. Smatramo posebno važnim da se pravila primjenjuju na sve stranke, kako je i dogovoreno u Parizu, a uzimajući u obzir potrebnu fleksibilnost za zemlje u razvoju.

Razvijeni i nerazvijeni

Fleksibilnost za stranke u razvoju treba biti uspostavljena tako da prati njihov gospodski napredak te da se odredi kada zemlja može ispunjavati svoje obveze u punom opsegu, kako u pogledu smanjenja emisija tako i u pogledu izvješćivanja o emisijama i naporima za njihovo smanjenje - pojasnio je Čižmek. Istaknuo je kako EU ima zajednički cilj smanjenja emisija za najmanje 40 posto do 2030. godine. - To je najambiciozniji cilj svih stranaka Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama i EU je postavio zakonodavni okvir za njegovu provedbu. Svoje ambicije i povećava, pa su ciljevi za obnovljive izvore emisije i energetsku učinkovitost podignuti sa 27 na 32 posto, odnosno sa 27 na 32,5 posto. No s obzirom na to da je udio EU u svjetskim emisijama stakleničkih plinova manji od 10 posto, za uspješno postizanje nužnih ciljeva smanjenja emisija važno je da se sve zemlje aktivno uključe, a osobito zemlje čije se gospodarstvo brzo razvija - ustvrdio je Čižmek.

Pod egidom “1,5 Stay Alive” alijansa malih pacifičkih otočnih država, uključujući Fidži, Bahame, Kiribati, Maldive, Tuvalu i druge, uspjela se prije tri godine na COP 21 izboriti da u završni dokument Pariškog klimatskog sporazuma uđe odredba da treba težiti porastu od 1,5 stupnjeva u odnosu na predindustrijsko razdoblje. No u listopadu ove godine Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) objavio je izvještaj u kojem upozorava da ćemo porast temperature od 1,5 Celzijevih stupnjeva dostići već za 12 godina. Znanstvenici su upozorili i da je čovječanstvo sada na putu zagrijavanja do katastrofična 3 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. Taj su izvještaj mnogi ocijenili kao najvažniji dokument o promjeni klime koji je objavljen u 21. stoljeću. Pozdravila ga je i većina delegata na COP 24, ali su se o njemu negativno izrazili SAD, Rusija, Kuvajt i Saudijska Arabija.

- Naš izvještaj identificira da je opcija zagrijavanja na 1,5 Celzijevih stupnjeva sigurnija opcija za našu, ljudsku vrstu nego opcija zagrijavanja za 2 Celzijeva stupnja. Nadalje, naš izvještaj pokazuje da treba poduzeti četiri vrste promjena kako bismo mogli ograničiti zagrijavanje do 1,5 Celzijevih stupnjeva. To su promjene koje su nužne u energetskom sustavu, u urbanim i sustavima gradova, u načinu kako iskorištavamo zemlju te u načinu kako se industrijaliziramo i razvijamo industrijske procese - rekla mi je dr. Debra Roberts, glavna autorica poglavlja 8. o urbanim područjima u IPCC-jevu izvještaja.

- Naš izvještaj ističe da zagrijavanje od 2 stupnja predstavlja puno veći rizik za cijeli niz sustava. Primjerice, povećanje temperature za 1,5 stupnjeva znači da će diljem svijeta 10 milijuna ljudi manje biti ugroženo opasnim rastom razine mora nego u slučaju zagrijavanja od 2 Celzijeva stupnja. Nadalje, izvještaj pokazuje da će u slučaju 1,5 Celzijevih stupnjeva 50 posto manje ljudi u Južnoj Americi, Aziji i Africi biti izloženo nestašici pitke vode nego u slučaju scenarija od 2 Celzijeva stupnja - pojasnila je Debra Roberts. Istaknula je kako smo već dostigli rast od 1 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje. - Zbog toga porasta temperature suočavamo se s ekstremnim vremenskim prilikama diljem svijeta. I nisu svi jednako izloženi rizicima klimatskih promjena. Ja sam iz Južne Afrike koja se već sada dva puta brže zagrijava od ostatka svijeta. Ako pogledate Arktik, tamo je zagrijavanje četiri puta brže - dodala je dr. Roberts.

Kako je 2018. godine prvi put u posljednje četiri godine zabilježen porast emisija ugljikova dioksida, zanimalo me što je razlog tome.

- Očigledno je to posljedica rastućih gospodarskih i infrastrukturnih aktivnosti u nekim zemljama, primjerice Indiji i Kini. No važno je istaknuti da postoje zemlje koje bilježe gospodarski rast, ali ne povećavaju emisije. IPPC-jev izvještaj ističe da je moguće razdvojiti gospodarski razvoj od rasta emisija, ali ključno je da se to događa na globalnoj razini, a ne samo u pojedinim zemljama - naglasila je Debra Roberts s kojom sam razgovarala u IPCC-jevom paviljonu.

Prethodno je ta južnoafrička znanstvenica, koja u općini Durban vodi Odjel za planiranje zaštite klime i okoliša, sudjelovala na panelu koji je u paviljonu EU organizirao Odbor regija EU (CoR). Taj je odbor savjetodavno tijelo EU, a čine ga izabrani lokalni i regionalni predstavnici svih 28 država članica. Kao i prošle godine, na sastancima koje je organizirao CoR naš je predstavnik bio istarski župan Valter Flego, potpredsjednik Povjerenstva za okoliš, klimatske promjene i energiju (ENVE) Odbora regija.

- Glavni cilj COP 24 u Katowicama je mjere donesene u Parizu implementirati u praksi i to već od sljedeće godine. To je Europi, a posebice nama u Hrvatskoj jako važno jer se to poklapa sa sljedećom financijskom omotnicom Europske unije od 2021. do 2027. godine. Zato je izrazito važno da kad Europska komisija donese iduću financijsku omotnicu, a Parlament to potvrdi, mjere koje su sadržane u borbi protiv klimatskih promjena i napisane u Pariškom sporazumu budu vrlo konkretno financijski popraćene, kroz kohezijske fondove, odnosno proračun EU. Tako će sve članice, uključujući i Hrvatsku, moći te mjere implementirati - istaknuo je Flego.

Pittsburg prkosi Trumpu

U paviljonu EU u utorak je održan i Energetski dan Europske unije, a na jednom od panela sudjelovao je Zoran Kordić, upravitelj Zelene energetske zadruge (ZEZ). - Zadrugu je 2013. godine osnovala grupa fizičkih osoba vodeći se idejom da građanima i javnom sektoru pomažemo u razvoju, investiranju i korištenju obnovljivih izvora energije. U Katowicama smo predstavili aktivnosti na razini jugoistočne Europe gdje je pokret zadružnih energetskih projekata puno slabije razvijen nego u zapadnoj i sjevernoj Europi - naglasio je Zoran Kordić. Smatra da na klimatskim konferencijama treba biti jače naglašena borba protiv globalnog zagrijavanja na lokalnoj i razini gradova jer će oni pokrenuti promjene.

Slično misli i gradonačelnik Pittsburgha Bill Peduto, koji je u Katowicama predstavljao američke gradonačelnike. Nakon što je u ljeto prošle godine Donald Trump odlučio povući SAD iz Pariškog klimatskog sporazuma, stvorena je široka koalicija američkih gradonačelnika i guvernera koji se protive Trumpovoj klimatskoj politici. Pod egidom “We are still in”, ti američki lokalni i regionalni lideri ne odustaju od provedbe mjera iz Pariškog klimatskog sporazuma. - Dolazim iz ‘grada čelika’ koji je nekad proizvodio četvrtinu čelika u SAD-u. No kolaps čelične industrije doveo je do egzodusa stanovništva iz Pittsburgha, goreg nego iz New Orleansa za vrijeme uragana Katrine. Mi smo se u međuvremenu preorijentirali na zdravstvo, obrazovanje, tehnologiju i financije te smo uspjeli vratiti dobar dio stanovnika - rekao je Peduto, koji vodi jedan od prvih američkih postindustrijskih gradova. - Mislim da je velika greška što se tijekom predsjedničke kampanje 2016. godine govorilo o radnim mjestima koja su izgubljena, a ne o radnim mjestima u budućnosti. Planiramo do 2035. godine 100 posto prijeći na obnovljive izvore energije, što će kreirati nova radna mjesta. I nije nas briga što je federalna klimatska politika različita od naše - naglasio je Peduto.