Nakon ljetošnjih golemih požara i šteta koje se još popisuju spas za mnoge poljoprivrednike u četiri dalmatinske županije stiže iz EU fondova.
Država je, naime, kroz program ruralnog razvoja za razdoblje 2014.-2020. godine osigurala oko 150 milijuna kuna, odnosno 20 milijuna eura, za što bržu “obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima”.
Natječaj je raspisan početkom kolovoza, pa će štete za ljetos izgorene masline, smokve, vinograde, traktore, objekte… biti nadoknađene europskim novcem, a kako je poručio ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, ukupni iznos se može povećati i do 50 milijuna eura bude li potrebno. Javiti se na natječaj mogu i svi drugi kojima su narušeni “proizvodni potencijali” uslijed drugih elementarnih nepogoda, poput mraza, tuče… a kako je objavio ministar, štete će se onima koji prođu na natječaju, sanirati u 100-postotnom iznosu.
Srećom pa je tako, da je dostupan europski novac, jer hrvatski poljoprivrednici uvijek nekako računaju na pomoć države (unatoč tome što ona često nije izdašna, a ponekad i ne dođe), pa malo njih osigurava imovinu od koje žive.
Takvo ekonomski iracionalno ponašanje ilustriraju sljedeći podaci: od ukupnog broja upisanih površina koje se obrađuju, osigurano je do 15 posto, dok je broj poljoprivrednih gospodarstava koja osiguravaju svoju biljnu ili stočarsku proizvodnju negdje na razini od 5 do 7 posto od ukupnog broja, kažu nam u Hrvatskom uredu za osiguranje.
Kako je u Hrvatskoj oko 150 tisuća poljoprivrednih gospodarstava (OPG-i, obrti registrirani za poljoprivrednu djelatnost, trgovačka društva ili zadruge registrirane za poljoprivrednu djelatnost ili druge pravne osobe, prema podacima iz statističkog izvješća Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju), proizlazi da ih je maksimalno 10,5 tisuća osiguralo biljnu ili stočarsku proizvodnju.
Osiguranje usjeva i nasada u ukupno zaračunatoj bruto premiji za 2016. godinu tako sudjeluje sa samo 1,47 posto, kažu u HUO-u. Općenito pak osiguranje od požara i elementarnih nepogoda u Hrvatskoj sudjeluje u ukupno zaračunatoj premiji sa 6,6 posto.
Kad se Hrvatska općenito uspoređuje s ostalim europskim državama, to prema podacima udruge Insurance Europe izgleda ovako: prosječna premija osiguranja imovine po stanovniku u Europskoj uniji iznosi 150 eura, u Sloveniji oko 140 eura, dok je u Hrvatskoj 40-ak eura, navodi Hrvoje Pauković, direktor Hrvatskog ureda za osiguranje. Naravno, najvišu premiju osiguranja imovine po stanovniku u rasponu 300 do 400 eura ostvaruju bogate države, Švicarska, Norveška i Austrija.
Jasno je da osiguravatelji svako malo plasiraju slične podatke ne bi li pobudili veći interes za ugovaranje polica i povećali iznose premija, ali iz njih je evidentno još nešto: više bi se novca moglo koristiti za razvoj poljoprivrede - pa i za preventivu vezanu uz elementarne nepogode - kad bi štete u većem iznosu bile podmirivane privatno, preko osiguravajućih kuća. Svaki korisnik koji sada ima pravo na potporu prema natječaju raspisanom u kolovozu, a ujedno ima ugovorenu policu osiguranja koja pokriva bilo koji od prihvatljivih troškova, dužan je prilikom podnošenja zahtjeva za potporu dostaviti ugovorenu policu osiguranja kako bi se umanjila isplata potpore, odnosno spriječilo dvostruko financiranje. Takvi će, naravno, biti u manjini. (Inače, na ovom natječaju sredstva potpore osiguravaju se i iz proračuna Europske unije i državnog proračuna Republike Hrvatske, od čega EU sudjeluje s 85 posto udjela, a Hrvatska s 15 posto.)
U svakom slučaju, osiguravatelji upozoravaju da su troškovi šteta od elementarnih nepogoda u stalnom su porastu (posebno zbog klimatskih promjena), a sredstva državnog proračuna te sredstva iz EU fondova namijenjena saniranju šteta u kriznim situacijama su, kaže Pauković, “ograničena, nedovoljna i sve je veća konkurencija s obzirom na povećani broj katastrofa”. To bi možda na kraju moglo promijeniti pravila po kojima “igraju” hrvatski poljoprivrednici.