Nažalost, ulaganje u dionice i trgovanje na burzi vrlo je rizičan posao. Prema ovoj strukturi nagodbe, dioničari Leda i svih drugih kompanija iz sustava Agrokor, ovim gube u potpunosti vrijednost svojih dionica - izjava je izvanrednog povjerenika Agrokora Ante Ramljaka dana 20. prosinca zbog koje je većini malih dioničara pao mrak na oči. Gube sve, kao i Ivica Todorić.
Neki su nakon toga jednostavno likvidirali te pozicije u svojim portfeljima, drugi su se kroz novoosnovanu udrugu još žešće bacili u bitku za zaštitu svojih prava, a na burzi je zatišje trajalo samo jedan dan, dok je trajala privremena obustava trgovanja. Potom su već dobro ‘izudarane’ dionice Leda, Jamnice, Belja i Zvijezde pale u još deblje minuse, pa se penjale, pa padale... Radi se, doduše, o sitnišu u odnosu na nekadašnje cijene i promete. Dionica Jamnice koja je prije godinu dana vrijedila oko 140 tisuća kuna obustavu je dočekala na razini od 11 tisuća kuna, a prošli tjedan završila na oko 3900 kuna. Dionica Leda prije godinu dana vrijedila je skoro 11 tisuća kuna, obustavu je dočekala na 670 kuna, a prošli tjedan završila na oko 270 kuna.
Vrijednost: nula
Ramljak je najavio da je vrijednost tih dionica nula, ali dok se nagodba vjerovnika ne postigne, igra nije gotova jer Hanfa i Zagrebačka burza trgovinu ne zatvaraju. Tako je nastalo slobodno lovište špekulanata, onih koji u par brzopoteznih kupnji i prodaji zabilježe zaradu ili gubitak kao na sportskoj kladionici. U knjigama dioničara uglavnom nitko u investicijskoj zajednici nakon toga ne očekuje značajne promjene iako je prvi trgovinski dan nakon Ramljakove izjave tim dionicama zabilježen promet oko četiri milijuna kuna (22. prosinca), kada je ukupni promet dionicama na burzi bio oko 10 milijuna kuna, a prvi radni dan nakon Božića više od dva milijuna kuna (ukupni promet dionicama na burzi bio je oko 6,5 milijuna kuna).
Ima li i drugih motiva, osim kladioničarskih? Moguće je da neki ulažu male iznose računajući da će dioničari na neki način u nagodbi ili sudskim procesima na kraju biti obeštećeni. Kako nam kaže jedan od ulagača koji je likvidirao pozicije u Jamnici i Ledu, moguće je i da sudjeluju neki vlasnici obveznica koji osiguravaju da u arbitraži između segmenata nagodbe njihova pozicija uključuje i pozicije u dionicama.
Pobuna dobavljača
Kako god bilo, uz pobunu dobavljača, drama malih dioničara kompanija iz sustava Agrokora obilježila je kraj 2017. godine, a dio njih se nada da će aktivirani deseci milijardi kuna korporativnih jamstava, što je pomelo njihove uloge u stilu ‘from hero to zero’, biti proglašeni nelegalnima. Kroz udrugu malih dioničara, uz koju stoji i vlasnik koncerna Agram Dubravko Grgić, traže zaštitu Hanfe, odštete, izvanredne revizije poslovanja..., a u pritisak na Ramljaka pokušavaju uključiti i hrvatske branitelje koji su svojedobno dobili dionice Vupika i Belja.
Treba li stoga u kreiranju nagodbe vjerovnika Agrokora očekivati i braniteljski prosvjed? Sve je kod nas moguće, ali nakon prvih Ramljakovih nastupa nakon objave nacrta strukture nagodbe dojam je da tu velikih skretanja neće biti, te da će prošla godina biti jedna od onih koja je donijela bolnu lekciju iz dioničarstva, pa i za mirovinske fondove koji su također izgubili (naš novac) i šutke to progutali.
Pitanje je, istina, zašto se dionicama Agrokorovih kompanija ove jeseni, nakon šestomjesečne pauze, uopće počelo trgovati, ali u Hanfi se formalno opravdaju time da su se “stekli uvjeti za nastavak trgovanja” nakon što su objavljeni kompanijski godišnji izvještaji za 2016. te prvo tromjesečje 2017. godine. Glavnina gubitaka na dionicama Agrokorovih kompanija se ionako dogodila u paničnoj rasprodaji u ožujku i travnju, prije nego je došla Izvanredna uprava i konstatirala da bi moglo biti pogrešaka u kompanijskim izvještajima.
Među glasnim gubitnicima je Miroslav Jeličić-Purko, član Udruge malih dioničara Agrokora (navodno ih je već okupljeno oko tisuću), inače vlasnik Jadran kapitala i Capturisa. U dionicama Belja, Žitnjaka i Zvijezde imao je dva posto imovine, sada kaže da ne prodaje niti kupuje dionice Agrokorovih tvrtki, a sve nade polaže u poništenje korporativnih jamstava; inače će, žali se, samo “roll-uperi” (kako naziva kreditore iz lipnja) dobro zaraditi.