NOVI GLOBUS

EUROPSKA DIJAGNOZA LOŠEG RADA DOMAĆEG PRAVOSUĐA Deset teških poraza Hrvatske pred sudom u Strasbourgu

 

Od 1997. godine kada je Hrvatska ratificirala Europsku konvenciju o ljudskim pravima i stavila se pod nadležnost Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, taj je sud do konca prošle godine u odnosu na Hrvatsku donio ukupno 401 presudu. Poražavajuće je, međutim, da je od toga u čak 316 slučajeva došlo do povrede nekog od prava zajamčenih Konvencijom. Pored toga, u 26 slučajeva došlo je do nagodbe, što znači da je tijekom postupka država priznala da su podnositelju zahtjeva povrijeđena prava, pa je pristala na nagodbu.

U najvećem broju slučajeva, njih 103, hrvatskim građanima koji su zatražili pravdu u Strasbourgu povrijeđeno je pravo na pravično suđenje. U visokom postotku su slučajevi u kojima je došlo do povrede prava vlasništva te povrede prava na slobodu i osobnu sigurnost. Podaci za proteklih godinu dana pokazuju da se ovakav trend nastavlja.

Od listopada 2018. do listopada 2019. godine Europski sud za ljudska prava utvrdio je čak 10 slučajeva povrede ljudskih prava u Hrvatskoj. Toliko sporova je Hrvatska izgubila u godinu dana i u toliko će slučajeva podnositeljima zahtjeva morati isplatiti odštetu i podmiriti troškove postupka.

Uvid u predmete izgubljene u Strasbourgu govori kako je hrvatska javnost s pravom revoltirana radom sudstva i da je s razlogom prema njemu nepovjerljiva.

Slučaj 18-godišnjeg Kristiana Vukasovića, koji je od straha umro u zatvoru u kojemu nije ni trebao završiti, no nitko za to nije odgovarao, ili Daruvarca, koji je brutalno prebio djevojku, ali je zbog aljkavosti sudstva bio pušten iz pritvora, nisu usamljeni. Najgore je što sudovi, kako se vidi iz odluka suda u Strasbourgu, ponavljaju pogreške i zato ne treba čuditi što je prva sudačka odluka da ne pritvori sumnjivce u slučaju grupnog silovanja djevojčice iz okolice Zadra izazvala gnjev i revolt javnosti.

Od 10 izgubljenih sporova u četiri se radilo o povredi prava na pošteno suđenje, u dva je slučaja bilo povrijeđeno pravo vlasništva, u dva pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života, u jednom pravo na slobodu i sigurnost, a u jednom pravo na slobodu izražavanja.

Usporedimo li količinu izgubljenih predmeta na Europskom sudu za ljudska prava u proteklih godinu dana s drugim državama, uvidjet ćemo da po tom kriteriju teško možemo ući u krug zemalja kojemu bismo željeli pripadati, kao i da su građani s pravom nepovjerljivi prema pravosuđu.

Njemačke, koja ima 82 milijuna stanovnika, po čemu je 20 puta veća od Hrvatske, nema na popisu zemalja koje su u posljednjih godinu dana izgubile spor na Sudu za ljudska prava. Francuska koja ima 70 milijuna stanovnika izgubila je u istom periodu samo četiri spora. Velika Britanija izgubila je u tri predmeta kao i Švicarska. Nadalje, Španjolska koja je gotovo 10 puta veća od Hrvatske izgubila je sedam sporova, Norveška samo jedan, Nizozemska jedan, Belgija četiri, Danska je izgubila dva slučaja, Austrija je imala četiri slučaja povrede ljudskih prava.

Treba, doduše, reći da su ove zemlje puno ranije ratificirale Europsku konvenciju o ljudskim pravima (sud je navršio 60 godina) te da su puno prije Hrvatske počele svoje standarde usklađivati s praksom suda u Strasbourgu.

Usporedimo li se sa zemljama bivšeg istočnog bloka, lošije stojimo od Slovačke koja je na Europskom sudu za ljudska prava izgubila pet sporova, te Slovenije koja ih je izgubila šest.

Cijeli članak možete pročitati u tiskanome izdanju novoga broja Globusa

 

Izdvajamo

Iz drugih medija