Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak planira HSLS vratiti među najjače političke opcije nakon što na mjestu predsjednika stranke zamijeni Darinka Kosora. “Darinku uskoro istječe mandat, rekao mi je da se više ne namjerava kandidirati za šefa stranke. Spreman sam preuzeti HSLS”, rekao je za Globus. Na iduće parlamentarne izbore HSLS će, kaže, izaći samostalno i biti king maker – stranka bez koje se neće moći sastaviti iduća Vlada. Bez obzira na takve planove za budućnost stranke, HSLS-ov gradonačelnik Bjelovara smatra da je dobro što su 2015. i 2016. ušli u koaliciju s HDZ-om: Kosor je time stabilizirao stranku i osigurao preživljavanje HSLS-a na političkoj sceni.
Iz vladajuće većine, smatra, HSLS treba izaći samo u slučaju skretanja prema teškom klerikalizmu, gušenju sloboda medija i kršenja ljudskih prava. Premijera Andreja Plenkovića smatra poštenim, ali nedovoljno hrabrim političarom, ministra financija Zdravka Marića najjačom, a ministra zdravstva Milana Kujundžića najslabijom karikom u Vladi.
Hrebak tvrdi da bi Kujundžić trebao podnijeti ostavku, ali ne zbog afere koja je izbila nakon smrti mladića u Zaprešiću, nego zbog neuspjeha u racionalizaciji zdravstvenog sustava. U intervjuu za Globus Hrebak objašnjava što misli o utjecaju braniteljskih udruga na politiku i društvo, te zašto za Dan grada u Bjelovaru neće svirati Bajaga – ali ni Thompson.
HSLS na političkoj sceni preživljava sa samo jednim zastupnikom u Saboru, a rejting stranke ne prelazi jedan posto. Kako vidite budućnost stranke i imate li ambiciju postati predsjednik HSLS-a?
- Stvar je vrlo jednostavna, HSLS se godinama kompromitirao. Na početku političkog djelovanja bili smo druga po snazi politička stranka u Hrvatskoj. Međutim, slijedio je raskol stranke, a od 2000. godine pa naovamo HSLS je prije izbora govorio o sadržaju, a poslije izbora o nekim drugim stvarima, pa i o podijeli plijena. I to nas je dovelo tu gdje smo sada. Zašto bi građani glasali za nekoga tko nema političkog sadržaja? Mi smo složili odličan i, po mnogim analitičarima, najbolji gospodarski program za parlamentarne izbore 2011. na koje smo izašli samostalno. Iako smo osvojili više od 72 tisuće glasova zbog izbornog sustava ostali smo bez mandata u Saboru. Primjerice, na tim su izborima Laburisti osvojili čak šest mandata iako su dobili samo 25 tisuća glasova više od nas.
Bila je to naša najbolja kampanja i iskreno mi je žao što nismo uspjeli. I tada smo morali početi od nule, pa smo ušli u dvije koalicije s HDZ-om - 2015. i 2016., što ne mislim da je tada bilo loše za samu stranku. Osigurali smo si preživljavanje na političkoj sceni, ali, nažalost, s jednim mandatom u Saboru ne možeš puno. Darinko Kosor je tim potezima, koalicijama s HDZ-om, stabilizirao HSLS, to je neosporno. Cijena koju smo platili jest da smo postali nebitni na političkoj sceni. Mi smo pali, ali otvorio se ogroman prostor za jednu građansku opciju. Mi smo u Bjelovaru pobijedili i SDP i HDZ, i pokazali da se može. Dok su neki govorili o ustašama i partizanima, mi smo ovdje u Bjelovaru govorili o pametnom gradu, ulaganju u obrazovanje i energetiku i zainteresirali smo građane do te mjere da smo dobili izbore. Međutim, najbitnije je da smo poslije izbora naš program počeli i provoditi. Mi želimo građanima isporučiti novu i konkretnu vrijednost, želimo u Bjelovaru kroz dvije godine postići mjerljiv rezultat. Smatram da postoji prostor za jedan novi HSLS, želim to pokazati na primjeru Bjelovara. Sebe smatram liberalom i meni kao biraču takva opcija fali, i zato sam se spreman uhvatiti u koštac s problemima i preuzeti HSLS.
Jeste li o svojoj ambiciji popričali s aktualnim predsjednikom stranke Darinkom Kosorom, i što on na to kaže?
- Darinku uskoro istječe mandat. Rekao mi je da se više ne namjerava kandidirati za predsjednika stranke. Članovi stranke, bez obzira na mišljenje javnosti, Kosoru honoriraju to što je uspio stabilizirati HSLS. Prije su se uz stranku vezale afere i negativne konotacije, a u zadnje vrijeme toga nema. Stranka je spremna sada krenuti ponovno od nule. Pričao sam o svojoj ambiciji s njim. Spreman sam preuzeti vodstvo stranke. Glupo mi je uopće kalkulirati. Spreman sam se iduće godine u jesen na stranačkim izborima kandidirati za predsjednika HSLS-a.
Ako postanete šef HSLS-a, u kojem će smjeru stranka krenuti i hoćete li na iduće izbore izaći samostalno ili u nekoj koaliciji?
- Do ove situacije smo se i doveli jer smo i prije nego što smo počeli nešto pokretati razgovarali o koalicijama. Prvenstveno me zanima da mi u Bjelovaru pokažemo da možemo napraviti jednu dobru liberalnu priču, da pokažemo da nisu u pravu svi oni koji govore da u Hrvatskoj liberalna opcija ne može egzistirati. Smatram da prilika postoji jer vidim da ima dosta birača koji danas nemaju za koga glasati. Smatram da bi HSLS trebao samostalno izaći na iduće parlamentarne izbore. Na kraju krajeva, i HDZ je već najavio samostalan izlazak, pa da vidimo tko koliko može. Uvjeren sam da HSLS može prijeći prag od pet posto i potom biti king maker, opcija bez koje se neće moći sastaviti iduća Vlada. Mene čak ne zanima hoće li to biti lijeva ili desna Vlada. Mene zanima jedino da iduća Vlada napravi snažan, radikalan iskorak. Ako preuzmem HSLS, želim da budemo spremni ukinuti županije. Kome one trebaju? Županije se ne mogu same financirati i treba ih ukinuti, ničemu ne služe, to su izmišljene tvorevine. Zatim, trebamo smanjiti broj zaposlenih u javnom sektoru, jer ne možemo stvarati novo, dinamično gospodarstvo na starom potrošenom birokratskom modelu iz prošlog stoljeća.
Kako se u tom kontekstu, sa stavovima oprečnim HDZ-u, osjećate u aktualnoj vladajućoj koaliciji?
- Gledajte, moramo biti realni, mi imamo jedan saborski mandat i ne možemo puno napraviti. A kada pogledam što se ostalo nudi, mislim da Hrvatska trenutno i nema bolje opcije. Da je idealno, nije, ali vidim pomake nabolje. Recimo, ministar financija Zdravko Marić dobre je stvari napravio po pitanju decentralizacije. Lokalnim jedinicama spustio je kompletna sredstva od poreza na dohodak. Bjelovar je time dobio deset posto više izvornih prihoda. To nam jako puno znači. S druge strane, voljeli bismo da je porezna reforma koju sprema hrabrija i radikalnija, da ide u smjeru smanjivanja izdvajanja za mirovinski i zdravstveni fond. Svi ekonomski stručnjaci govore da je sad odlično vrijeme za potrebne reforme, jer se sad dobro pune i gradski i državni proračuni. No za četiri ili osam godina doći će novi ciklus pada gospodarstva, a mi opet nećemo biti spremni. Dakle, mi sada kada imamo suficit proračuna trebamo raditi radikalne rezove. Sad treba rasteretiti javni sektor, i riješiti pitanja zdravstvenog i mirovinskog sustava. Cijeli niz reformi moramo provesti da bismo posložili državu kako spada. To mi radimo u Bjelovaru - zabrana zapošljavanja u administraciji na četiri godine, potpuna digitalizacija, čime stvaramo višak radne snage, koja nam realno ne treba.
U kojem dijelu se osjećate nekomforno u koaliciji s HDZ-om?
- Pa kakav bih ja liberal bio kad bih bio zadovoljan svime što Vlada radi. Ali oni su dobili mandat građana za program koji provode. Taj program nije sukladan svemu čemu mi kao liberali težimo. Naravno da bih volio veći utjecaj liberalne politike u Vladi. Konkretno, smeta mi odnos prema socijali, mislim da moramo uvesti kompletnu reformu socijalnog sustava. Država troši previše na to. Nemamo hrabrosti da se jače uhvatimo ukoštac sa sređivanjem tog birokratskog aparata koji je još uvijek prevelik. Najbolji je ministar Zdravko Marić koji je u realnim okvirima najdalje otišao u sređivanju državnih financija. To je meni kao liberalu jako bitno.
Bi li ministar zdravstva Milan Kujundžić trebao dati ostavku?
- Mislim da bi. Ali ne zbog ovog konkretnog slučaja smrti mladića u Zaprešiću, nisam za takve poteze. On bi ostavku trebao dati zbog toga što je trebao biti puno radikalniji u racionalizaciji zdravstvenog sustava. Neodrživ je taj sustav. Mislim da se ministar Kujundžić nikome ne želi zamjeriti. Tako je bilo i u prošlim vladama, nitko se biračima ne želi zamjeriti, nitko ne želi raditi rezove. A samo trebamo preslikati dobre primjere iz inozemstva, ne trebamo se praviti pametni i originalni.
Što mislite o premijeru Plenkoviću?
- Mislim da je on najbolje što Hrvatska trenutačno ima. Nije idealan, ali je trenutno najbolje rješenje. U prvom redu, on je pošten čovjek, i to mi se strašno sviđa. Jedino što bih volio da ima više hrabrosti. Imam osjećaj da je on zarobljenik odnosa unutar vlastite stranke. I da mora balansirati između raznih struja unutar HDZ-a. Ali iskreno mogu reći da me ukupni smjer u kojem vodi državu zadovoljava. Samo to nije dovoljno brzo. Trebamo biti energičniji.
Kako ocjenjujete rad predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, te hoće li je HSLS podržati i na idućim predsjedničkim izborima?
- Prvo ćemo vidjeti tko će se sve kandidirati. Sigurno je da ona trenutno uživa veliku popularnost među građanima. Ali, pritom ću uvijek stati na stranu premijera, u smislu da je on taj koji ima više problema koje mora riješiti. Jer uloga predsjednice je zastupanje Hrvatske na međunarodnom planu – što ona čini korektno, ali premijer operativno vodi državu. Mislim da ulogu predsjednice možemo gledati smo u kontekstu kako nas predstavlja u inozemstvu i kako balansira između predstavničke i izvršne vlasti. Nema tu neke bitne uloge.
Osim što smatrate da su županije, pa posljedično i župani nepotrebni, što konkretno zamjerate vašem županu Bjelovarsko-bilogorske županije Damiru Bajsu?
- Ne mogu ja njemu ništa zamjeriti. Kolega Bajs korektno obavlja svoj posao župana, ali župani nisu presudni za funkcioniranje bilo kojeg dijela države. Sve funkcije županija u obrazovanju i zdravstvu mogu preuzeti gradovi, pa tako je to funkcioniralo dobro i u bivšoj državi.
U svom oštrom odgovoru Bajsovoj zamjenici Bojani Hribljan poručili ste da “besposlen pop i jariće krsti”. Povod je bio njezin poziv vašoj administraciji da za Dan grada Bjelovara pozovete Bajagu da nastupi nakon što su mu u Karlovcu otkazali koncert zbog pritiska braniteljskih udruga. Zašto ste tako burno reagirali?
- Bajaga je u ovoj priči sporedan. Kao liberal, protiv sam bilo kakvih zabrana. Meni je ta zabrana Bajagina koncerta u Karlovcu glupa. Pozvao bih Bajagu u Bjelovar, ali ne povodom Dana grada, koji je i Dan branitelja. Taj datum ima drugačiji kontekst. Ali to ne znači da Bajaga nije dobrodošao u Bjelovar. Za Dan grada Bjelovara mislim da bi ipak gradonačelnik sa svojim suradnicima trebao odlučiti tko će svirati, jer smo, na kraju krajeva, od građana dobili mandat da odlučujemo i o takvim stvarima. A ne zamjenica župana.
I, tko će svirati 29. rujna na Dan grada Bjelovara?
- Kontaktiramo s raznim izvođačima.
Thompson gotovo svakim svojim nastupom izazove kontroverzije u društvu, a razumno je pretpostaviti da to radi namjerno kako bi sebi “podigao cijenu”. Kako komentirate njegove nastupe i atmosferu na njegovim koncertima?
- Nemam ništa protiv većine Thompsonovih pjesama. “Lijepa li si” je prekrasna pjesma, neke druge su pak u najmanju ruku sporne. Dalje ih neću komentirati. Ali da sad stavimo stvari u pravi kontekst. Ne radi se o tome želim li se ja zamjeriti ljevici ili desnici i braniteljima, mislim da ni Thompson nije taj koji bi trebao svirati na Dan grada. Zašto? Meni kao gradonačelniku Bjelovara interes je da na Dan grada izvučemo na ulice tri-četiri tisuće ljudi – i lijevih, i desnih, i svih ostalih, sve građane. Ali ako će svirati Bajaga ili ako će svirati Thompson, to nećemo uspjeti, jer će uvijek netko biti nezadovoljan. Ali ako dođe, primjerice, Jole, protiv kojeg nema nitko ništa, mislim da smo uspjeli tek tada postići zajedništvo kod ljudi. Na zamjenicu župana sam tako reagirao jer sam osjetio provokaciju. Sad će ona mene uvaliti u problem jer ona je ljevičarka pa s Bajagom dobiva svoje lijevo biračko tijelo, a desno tako i tako nije njezino. Pa će se onda javiti branitelji koji će htjeti Thompsona, i tko onda ima problem? Pa ja, gradonačelnik. Ne možemo na Dan grada Bjelovara i Dan branitelja dovoditi bilo koga tko će razjedinjavati građane.
Kako komentirate sve veći utjecaj braniteljskih udruga - i na politiku i na društvo? Čini se da smo došli do toga da se političari boje što će branitelji misliti o svakom njihovu, čak i banalnom, potezu.
- Respektiram braniteljske udruge, ali mislim da su si sad već previše uzeli za pravo. Mislim da bi trebalo podvući crtu. Ne samo po pitanju branitelja. Isto vam je i sa socijalnim transferima. Ljudi su se naviknuli previše tražiti od države, previše socijalnih davanja. Mi kao država jednostavno nemamo toliko resursa da bismo mogli zadovoljiti sve društvene skupine. I to netko mora jasno reći. Dakle, vidjet ćete, samo je pitanje vremena kada će i djelatnici javnih službi tražiti veće plaće. Netko treba biti hrabar i reći kako stvari stoje. Previše je društvenih skupina koje traže previše za sebe.
Ako postanete šef HSLS-a, možete li se zamisliti u koaliciji ili u suradnji s Amsterdamskom koalicijom (IDS, GLAS, Pametno) s obzirom na to da ste u političkim pogledima dosta slični?
- Kod Amsterdamske koalicije mi smeta to što sa starim licima ne možete graditi novu liberalnu priču. Spreman sam sjesti s Amsterdamskom koalicijom, ali nisam siguran hoće li oni uspjeti biračima prodati jednu te istu priču još jednom. Više bih volio da se Amsterdamska koalicija oformila oko ideja, a ne oko ljudi. Nekako mi se čini da će percepcija građana biti da je ta koalicija okupljena samo zbog toga da se nekome osigura još jedan mandat u Europskom parlamentu.
Ciljate na Ivana Jakovčića?
- To je vidljivo. Kao i pokušaj da Anka Mrak-Taritaš ili Vesna Pusić još jednom uđu u Sabor. Spreman sam s njima surađivati, ali se bojim da će ta priča biti limitirana tim starim licima. U redu, Anka Mrak-Taritaš u tom smislu još nije skroz potrošena političarka.
Možete li zamisliti suradnju sa SDP-om?
- Mogu zamisliti suradnju i s ljevicom i s desnicom. Mene zanima digitalizacija društva, obrazovanje, porezno rasterećenje i snažnije zahvaćanje u mirovinski i zdravstveni sustav. Ljudima treba reći: Spremni smo izgubiti izbore, ali mora se rezati javna potrošnja.
Kako kao liberal gledate na zbivanja u Uljaniku i ulogu države u pokušaju spasa škvera?
- Apsolutno sam za rezanja. To znači da se država više nema što petljati u gospodarstvo. Pa to nas je i dovelo u ovo stanje. Očito da brodogradnja više ne može funkcionirati na ovakav način. Zalažem se za politiku koja se što manje petlja u gospodarstvo. Iskreno, čestitam Plenkoviću na potezu s Agrokorom, uspio je izvući živu glavu iz toga i stabilizirati gospodarstvo. Ali sve je moglo krenuti i drugim smjerom. Ali HSLS ima jedan mandat u Saboru i ne možemo presudno utjecati na odluku o Uljaniku. To bi bilo ultrabezobrazno od nas.
Što bi se moralo dogoditi da HSLS napusti HDZ-ovu vladajuću koaliciju?
- Neka teška klerikalizacija ili podržavanje ekstremnih društvenih skupina. Smatram da smo trenutno na zadovoljavajućoj razini ljudskih prava u društvu. Napustili bismo koaliciju u slučaju ograničavanja ljudskih prava ili medijskih sloboda. Kao i u slučaju teškog zaokreta prema teškom državnom intervencionizmu ili socijalizmu.
Što mislite o Milanu Bandiću, koji već gotovo 20 godina upravlja Zagrebom?
- Iskreno, ne mogu reći da on u operativnom smislu loše vodi grad, ali se ne slažem s načinom na koji on to radi. Između vođenja grada tako i nevođenja, ja ću izabrati nevođenje.
Pažnju šire javnosti privukli ste planom da se svi korisnici socijalne naknade u Bjelovaru moraju odazvati na javne radove ili će ostati bez tog novca. Koliko primatelja pomoći ima, koliko ih se odazvalo na poziv grada i što će biti s onima koji se nisu odazvali?
- U Bjelovaru ima dvjestotinjak korisnika socijalne naknade. Do sada smo ih na radove za opće dobro pozvali stotinjak, a javilo ih se sedam ili osam. Zato smo to i napravili, sumnjali smo da postoje ljudi koji su postali ovisni o socijalnoj pomoći. Mi im nudimo besplatnu mogućnost prekvalifikacije, osobno sam rekao da ću im dati i preporuku za zaposlenje. Mi u gradu imamo potražnju za radnicima, a njih kao nema. Pa kako ih nema kada ima korisnika socijalnih naknada? Mislim da nije pošteno da netko radi za minimalac u nekoj prerađivačkoj industriji, a s druge strane imate ljude koji ne rade ništa i primaju socijalne transfere u istom iznosu. To nije fer. Želimo postaviti pravedan sustav.
Dakle, kaznit ćete one koji se nisu odazvali na javne radove?
- Naravno da hoćemo. Već smo poslali dopise prema Centru za socijalnu skrb. Po zakonu o socijalnoj skrbi, mi imamo pravo pozvati te ljude na javne radove, a podatke o onima koji se nisu odazvali poslali smo u Centar za socijalnu skrb. Oni po zakonu imaju pravo ukinuti im socijalnu pomoć.
Što mislite o predloženom planu porezne reforme koju priprema ministar Zdravko Marić?
- Nadam se samo da Vlada neće podleći pritisku raznih populističkih opcija i ići prema povisivanju minimalne plaće. Mislim da nije dobro da država poduzetnicima određuje kakva bi plaća trebala biti. Što manje države u gospodarstvu, to bolje. Ali treba razmišljati da se dodatno podigne razina neoporezivog dijela plaće. Sa sadašnjih 3800 kuna trebalo bi podići na pet tisuća. Mislim da je to pravi smjer. Istovremeno treba rezati izdvajanja za mirovinski i zdravstveni sustav tako da se provede istinska reforma tog sustava jer treba biti realan, novca u proračunu nema dovoljno da se namire sve potrebe, negdje se mora uzeti.
